DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1929 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Majersperg Din. 100.— za god. 1929. Uprava posestva Jesenice-Fužine Din. 100.— za god. 1929. Oblasni šum. referent Maribor Din. 99.50 za 1928. Dohodarstveni ured kneza Odcscalhi, Ilok Din 100.— za god. 1929. Direkcija šuma brodske imovne općine, Vinkovci Din. 1.100.— za svojih 10 šumskih uprava i direkciju; Direkcija šuma Križevačke imovne općine Bjelovar Din. 100.— za god. 1929. Direkcija šuma ogulinske imovne općine u Ogulinu Din. 600.— za svojih 6 šumskih uprava. Trbovljska premog družba, Trbovlje Din. 100.-- za god. 1929. LIČNE VIJESTI t Arpad KaroSyi. Tužna srca javljamo našim članovima i čitaocima, da je 27. februara o. g. umro ovaj dugogodišnji član utcmeljač našega Udruženja i odličan saradnik Šum. Lista u 54-toj godini svoga života. Rođen 1875. godine, svršio je šumarske nauke na šum. akademiji u Šćavuici. Po svršenim naukama dolazi kao šum. praktikant u bosansku drž. službu. Q. 1900. istupa iz drž. službe i stupa u tadanje poduzeće »Bosnische Holzvenvertung« A. O. u Teslicu, kasnije »Destilacija drva d. d.«. Qod. 1918. osniva u Zagrebu »Prvo Jug. d. d. za šum. gospodarstvo i industriju«, te »Bitumen«, društvo za iskorištavanje petrolejskih nalazišta u Hrv. i Slavoniji. Ujedno preuzima vodstvo Hrv. Slavonske Banke za parcelaciju i kolonizaciju. Kao glavni ravnatelj tih četiriju poduzeća djeluje do svoje smrti. 1 baš ga je okrutna smrt otela, kad je bio na djelu, da modernizira i usavrši fabriku destilacije drva u Teslicu do najfinijih konačnih proizvoda (umjetna svila). I kao industrijalac — pokojnik uvijek ostaje vijerau šumi i šumarstvu. God. 1921. piše u Šumarskom Listu studiju: »Ima li Picea Omorica Panč. šumsko-gospodarsko značenje i budućnost« sa krasnim vlastitim slikama ove vrsti drveta. Biološki tumači formu krošnje toga našeg specijaliteta. Dokazuje, da Omorica Panč. potječe iz tereijera. Toplo zagovara, da se štede njeni posljednji ostaci. Upravo pjesnički opisuje nalazišta Omorike. »Komu je bilo dano kao meni, da goni u ovomu zapisu prastarih doba povijesti naše zemlje mrkoga medveda, koji tamo češće udara svoj stalni stan u špiljama; divokozu i tetrijeba; da promatra brkuta, kako hiti k svojemu gnijezdu, taj proživljuje osjećaje i razmatranja, kojih ni jedno pero ne može da ponovi.« Godine 1922. izlazi kroz više brojeva Šumarskog Lista njegova publikacija: »Metode i problemi u šumarskoj nauci«. Prvi — u našem jeziku — prikaz biometrike, primijenjene na šumu. Pokojnik je saradivao i u vanjskim stručnim časopisima, pa je kao stručnjak bio i u inostranstvu veoma cijenjen. Njegovom smrću bilježi nenadoknadivi gubitak naše šumarstvo, naša drvna industrija, naša kemijska industrija i naš financijalni život. Slava A r p a d u K a r o 1 y i - u ! N. N. .......... ..: ........ ....., ........ y ......., .. .... ............. I. .... 5. ..... ... .... .... y ......... .......... ..: ....... ....., .. .... .... I. .... 8. ..... ... ......... .... y ........ ..... ......., .. .... .......... I. .... 6. ..... .... ...... y ...-.......... ...... ...., .. ......... III. .... 2. ..... ... .... ...... ....... ...... ........, .. .... ..... I. .... . ..... .... ...... y ..... ......... 140 |