DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1929 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Tom zgodom upućuju se ujedno i područni sudovi na pravilnost i izvršenje protegnutog člana 133. srpskog zakona o šumama. Tu nastaje poteškoća, jer je čl. 133. srpskog zakona izdvojen iz posve različnog zakonskog sistema, te se sa sistemom šumskih i općih zakona važećih u Hrvatskoj i Slavoniji teško može dovesti u sklad. Za prvo se u čl. 1. protegnutog zakona naređuje, da će se protokol o uviđaju opštinskog suda cijeniti kao javna isprava po krivičnom postupku i on je potpun dokaz protiv učinioca djela. Ovo je naređenje u opreci sa načelom slobodne ocjene dokazala u kaznenom postupku, važećem u Hrvatskoj i Slavoniji; a po kojem sud o pitanju, da li se koja stvar ima smatrati kao dokazana, neće odlučivati polag zakonskih dokaznih pravila, nego samo polag svoga slobodnog osvedočenja, što ga je dobio savjestno pretresavši sva dokazna sredstva, navedena za koju činjenicu. Prema tomu je jasno, da se specijalna ustanova Čl. I. proširenog zakona, po kojoj je protokol o uviđaju potpun dokaz protiv učinioca djela, u Hrvatskoj i Slavoniji provesti ne može, jer je u opreci sa cijelim sistemom kaznenog postupka, koji ovdje važi. Ovo predsjedništvo drži, da i nije bila intencija zakonodavca, da u tom pogledu izmjeni ovdje važeće ustanove kaznenog postupka, već se ratio legis izražava u tome, da se šumske prijavnice o izvršenim gorosečama u državnim šumama prije podnešenja šumskoj upravi ispituju po općinskim organima, tako da se u istinu radi točnijeg ustanovljenja učina između uredovanja šumara (lugara), koji je i po dosad ovdje važećim šumskim zakonima podnašao prijave, te između uredovanja šumske uprave, koja procjenjuje štetu po podacima šumara (lugara), umeće još jedan organ — općinski sud i poglavarstva. Shvati li se tako intencija zakonodavca, bio bi postupak slijedeći: Šumar (lugar) sastavlja prijavnicu i podnaša ju općinskom sudu ili poglavarstvu po čl. 1. proširenog zakona, te prijavnicu sa protokolom dostavlja šumskoj upravi radi pravilnog vještačkog ustanovljenja štete, a tek na ovo kao i dosad šumska uprava taj spisak šalje sudu odnosno sreskom poglavarstvu na nadležni postupak. Istina je, da će se time postupak zategnuti, ali se s druge strane ne da poricati, da će od sada sam učin biti ustanovljen nepristranije, jer glede učina neće predležati samo prijavnica šumara (lugara), već i protokol povjerenstva, pa će i sud moći navode prijave po tom protokolu jasnije prosuditi, a na temelju svega toga i pravedniju odluku donijeti, nu po svojoj slobodnoj ocjeni. Novi zakon ne dira u pravo šumara (lugara), § 52. i slj. hrv. zakona o šumama. Po § 53. hrv. zakona o šumama osoblje zapriseženo po § 52. na lugarsku službu smatra se u službi lugarskoj kao javna straža, uživa u ovom obziru sva u zakonima utemeljena prava, koja idu poglavarstvene osobe i straže građanske. Lugarsko osoblje prema propisu § 6b. hrv. zakona uživa naročitu zaštitu zakona, a prema naređenju § 409. hrv. kaz. post. ubrajaju se zapriseženi lugari među osobe, kojih prijave služe skraćenom rnandatnom kaznenom postupku. Po § 409. hrv. kaz. post. može naime sudac, ako koja od osoba spomenutih u § 68. k. z., u koliko su po vlasti zaprisežene (a to su i lugari), učini protiv okrivljeniku na temelju vlastitoga svoga uredovnog opažanja prijavu, narediti zatvor najviše od osam dana ili globu najviše od 40 forinti. Ovu kaznu može sudac izreći bez predhodnog postupka kaznenom odredbom. U ovaj iznimni položaj zapriseženog lugarskog osoblja novi zakon od godine 1927. ne dira, ako i vjerodostojnost rečenog lugarskog osoblja umanjuje. Po § 409. sudac može, ali ne mora na prijavu lugarskog osoblja izdati kaznene odredbe. On je i do sada usprkos takove prijave po zapriseženom lugaru bio vlastan odrediti redoviti postupak. Sada će mu kod prosudjivanja predležati i protokol povjerenstva, pa u koliko će se ondje ustanovljeni učin poklapati sa prijavom lugara, tim opravdanije će biti izdavanje kaznene odredbe, dok će kraj eventualnog protuslovlja odredjivati redoviti 142 |