DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1929 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Ing. A. PERUŠIĆ, OGULIN: UMJERENO SASTOJINSKO GOSPODARENJE KOD IMOVNIH OPĆINA (L´ÉCONOMIE „PAR PEUPLEMENTS" MODÉRÉE CHEZ NOS COMMUNAUTÉS DE BIENS) U U svojoj vrlo instruktivnoj i originalnoj raspravi pod naslovom: »Uređivanje državnih šuma«1 piše g. Dr. Ž. M il e ti ć između ostaloga i ovo: »Metoda dobnih razreda ima sa sastojinskim gospodarenjem zajednički cilj, što obje propisuju za sječu sastojine prema njihovoj zrelosti (i ako se ova promatra sa raznih stajališta), što nije slučaj kod starih metoda, koje uz to smetaju slobodi gospodarenja i sprečavaju slobodan izbor* sječina. Ta unutarnja veza čini most između velikih kontrasta obiju metoda i opravdava genezu moderne metode uređivanja. Ova se ne slaže samo sa ciljevima čistog ekstremnog sastojinskog gospodarenja, pa bi je za razliku od ovoga nazvali umjerenim sastojinskim gospodarenjem. Prema Micklitzu možemo je smatrati posljednjom fazom u razvoju današnjeg taksacionog sistema. Moderna je metoda uređivanja šuma prema tome kombinacija sastojinskog gospodarenja sa metodom dobnih razreda, a to je dakle umjereno sastojinsko gospodarenje.« U izlaganju nekih misli i prijedloga u cilju unapređenja sadanjega gospodarskog stanja kod krajiških imovnih općina, a imajući pred očima prednji citat, napisao sam između ostaloga, da treba »napustiti zastarjele metode uređivanja i zavesti kombiuovanu metodu sastojinskog gospodarenja sa metodom dobnih razred a.«2i G. prof. Dr. N e . a d i ć3 izvolio se izraziti apsolutno protiv ikakove reforme u ovom pravcu, a da se nije o tom ništa pobliže i konkretno izrazio. Nisam ja napisao, da treba »napustiti zastarjele metode uređivanja i zavesti kombinovanu metodu sastojinskoga gospodarenja«, jer bi ovakova stilizacija bila neshvatljiva, već sam ovu rečenicu završio njezinim bitni m sastavnim dijelom, a taj glasi: »sa metodom dobnih razreda «, što ne može biti isto. Na osnovu nepotpunoga citata ne mogu se stvarati potpuni i valjani zaključci. Kako se iz njegovih opaski vidi, gosp. je N. shvatio stvar´tako, da se radi o e k s t r e m n o m sastojinskom gospodarenju i ako je naročito naglašeno umjereno . Ekstremno sastojinsko gospodarenje ostat će naš nedostižni ideal kao i normalna šuma,-jer ono znači kulminaciju kvantitativnoga i kvalitativnoga prihoda tla, dakle kulminaciju zemljišne rente. Naša uređajua nastojanja — i kraj slobode u dispozicijama — nalazit će se u neprestanoj oscilaciji. Prepozicije za ekstremno sastojinsko gospo 1 »Šumarski List« 1924. Pag. 501. 2 Ins. A. Perušić: »Krajiške imovne općine«. Šumarski List Zagreb. 1925. Pag. 505. 3 Dr. Nenadić: »Nepotrošive šumske glavnice«. Šumarski List 1926. br. 5. Pag. 500. 107 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1929 str. 10 <-- 10 --> PDF |
darenje jesu: izvjesna, što vrednija i normalnoj približnija drvna zaliha, koja se in continuo može iskorišćavati prostorno i vremenski; blizina svjetskog tržišta ili slobodnog mora; izgradnja šumskih prometila, kojima je sav objekat isprepleten. Za takvo gospodarenje postoje uslovi samo u pojedinim gospodarstvenim jedinicama nekih imovnih općina. Primjerice - - serije skupocjenih slavonskih hrastika, namijenjenih financijskim potrebama čitave imovne općine, a djelomice i potrebama pravoužitnika. U takovim bi se jedinicama imala odrediti financijalna ophodnja ili ophodnja najviše zemljišne rente. Opadanje postotka zrelosti kod starih hrastika iiaknadivao je za vrijeme maksimalne konjunkture obilno prirast skupoće. Uostalom, kakav bio, postupak sa starim slav. hrasticima može biti samo izuzetan. Spadale bi ovamo također mlade luške sastojine kod križevačke imovne općine.4 U opće u našim luškim šumama ne treba naročite potpune izgradnje šumskih prometila, jer su šume sa svih strana otvorene putevima, cestama i željeznicama, populacija u ravnici obilnija — prema tomu i konsumpcija drveta veća i racionalnija. Iz ova dva primjera, a ima ih i više, vidimo, da se kod naših imovnih općina može danas još samo izuzetno i sporadično govoriti o ekstremnom sastojinskom gospodarenju. 0 umjerenom može se govoriti mnogo više, a s vremenom, dok se u narodu podigne prosvjeta, pa s tim i veća disciplina i štednja, ne će se o tom uopće raspravljati. U šumama imovnih općina može se raditi samo o umjerenom , sastojinskom gospodarenju. Ovo diferenciranje sastojinskoga gospodarenja u ekstremno i umjereno nije — istina — još zvanično, ali, kako se iz prednjega uvjerismo, najnovija literatura o uređivanju šuma vodi o tomu ozbiljnoga računa, jer je ta novija metoda umjerenog sastojinskog gospodarenja mnogo bliže današnjem stanju šumskoga gospodarstva od ekstremnoga ili čistoga. U razmatranju pitanja, može li se i u kojoj mjeri kod pojedine imovne općine, a za pojedinu gospodarsku jedinicu ili seriju, zavesti umjereno sastojinsko gospodarenje, dolazi u prvom redu u obzir lokalni položaj takove jedinice prema trgu odnosno mjestu konsumpcije. Takove su gotovo sve imovno-općinske šume u ravnici kraj rijeka i željeznica, gdje naročitih puteva ne treba. U drugom redu dolazi u obzir ekonomsko stanje imovne općine. Svaka imovna općina pokriva svoje režijske potrebe prodajom šuma. (Današnji prinosi pravoužitnika ne odlučuju). Po iscrpljenju starih sastojina, čijim se utrškom danas dobrim dijelom pokrivaju režijske potrebe, taksator će silom prilika skrenuti pažnju onakovim metodama uređivanja, po kojima će moći da postigne optimum produkcije, a to su metode umjerenog sastojinskoga gospodarenja u svim šumama, gdjegod za to bude mogućnosti. Potrebna je samo dobr a volj a stručnih šum. organa, koja je prvi preduslov za takav rad, jer drugi preduslovi dijelom postoje. Da bi i za umjereno sastojinsko gospodarenje trebala približno normalna množina i poredaj dobnih razreda, nismo se mogli uvjeriti. Umjereno sastojinsko gospodarenje nije strictissime vezano na faktore vremena i prostora, jer je glavni kriterij umjerenog sastojinskog gospo 4 E. Slapničar: »O načinu procjene goriva u našim proredama«. Šumarski List. Zagreb 1902. Pag. 287. 108 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1929 str. 11 <-- 11 --> PDF |
dareiija postupanje sa pojedinom sastojinom, koja i po vrsti drva i po kvantumu i po kvaliteti treba da rezultira iz tla kao osnovnog produkcionog faktora, dakle kao maximum i optimum produkcije tla i klimatskih odnošaja. Isto će tako ostati samo kao idealna daljnja prepozicija za umjereno sastojinsko gospodarenje — postojanje najrentabilnije vrsti drva. Ovo će se moći provesti u jednom dužem periodu vremena, a dotle diskusije o ovakovim teoremima neka ostanu za katedru. Nekoje su imovne općine izdubile ogroman kapital za to, što su iskorišćavale mnoge svoje šume uređene po šestarskim metodama i taj se gubitak maniîestovao najjače u najvrednijim šumama. Takova je bila moda u gospodarstvu, a tako su i zakoni i vlasti propisivale. Nije se smjelo od toga odustati i raditi po zdravom razumu, a u boljem interesu gospodarstva. Naročito u slavonskim hrastovim šumama trebalo je odavna zavesti umjereno sastojinsko gospodarenje. U starim hrastovim sastojinama trebalo je zavesti etat po stablima kao specijalni uređajni postupak diktiran specijalnim šumsko-gospodarskim odnosima. Lako je raditi po šabloni. Treba znati raditi prema konkretnoj; potrebi, kad nema šablone. Konservativci i šabloniste ovo nerado kapiraju, ali razumam i napredan gospodar o tom ne sumnja. Zato ne treba biti ni šumar. U uzornom šum. gospodarstvu D. D. za eksploataciju šuma u Delnicama (prije Thurn Taksis) postoje za njegovanje šuma dvije devize: a) svako je šabloniziranje štetno; b) sa svakom sastojinom valja individualno postupati. 5 U Slavoniji možeš na vrlo mnogo mjesta iskoristiti sve od pruća do starca hrasta, pa i negovo žilje. Evo, tako ja praktički smatram umjereno sastojinsko gospodarenje kod imovnih općina. Moram dozvoliti, da se ovo ne može dovesti posve u saglasnost sa teoretskim zasadama, ali, kad bismo se držali strogo teorije na svim linijama praktičnoga života, držim da taj život u mnogo slučajeva ne bismo mogli valjano regulisati. S ovim sam upotpunio i objasnio svoju napomenu o potrebi reforme u budućem uređivanju šuma imovnih općina. Neka nas pri tom ne smeta, što kod komunalnog šumskog gospodarstva u opće, dakle i kod imovnih općina, ne možemo govoriti o uzornom šumarstvu, jer na iskorišćavanje uređenih šuma utiču često razni više manje štetni izvan-stručni faktori, tako da efekat uređenja jedne šume često izostaje. Ni kod drugih vrsti vlasništva, koja su slobodnija, nije mnogo bolje. Naše se šumarstvo još neprestano nalazi u početnom stvaralačkom stadiju i mora doći vrijeme, u kojem će se valjane gospodarske osnove i poštivati. Résumé. L- auteur explique ses vues sur le sens et la signification d´ une économie »par peuplements« modérée, en réplitiue a une conception contraire. 5 Ing. S. Francišković: »Šume i šumarstvo vlastelinstva Thurn Taxis u zapadnoj Hrvatskoj«. Šumarski List, Zagreb 1927. Pag. 471. 109 |