DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1929 str. 10 <-- 10 --> PDF |
jednak, što redovito nije slučaj, već uvijek postoji razlika, koja se polovicom razdijeli proporcionalno na pojedine koordinatne diferencije na + A ., a druga polovica na — A ., a isto tako i za A .. Dakako, da i ova razlika ima biti dopustiva. B a u r u svojoj geodeziji za običnu izmjeru dopušta pogrešku «gs" ´ ali sa iole tačnom izmjerom može se polučiti razlika .^ ´ t. j . na zbroju koordinatnih diferencija od 1000 met. dopušta se pogreška od 1 metra. Dopustive pogreške .koordinatnih diferencija izjednačuju se ovako: Zbroj + Ay -.. + Ax -.. 486-22 48578 596-43 596-82 — 0-22 + 0-22 + 0-19 — 0-20 Iz izravnatih koordinatnih diferencija izračunamo koordinate, pri čem koordinate početne točke izabiremo po volji, ali tako, da nam poligon zgodno stane na risaći papir. Koordinate nanašamo na papir ili pomoću mreže same ili pomožu mreže i aparata za nanašanje koordinata, a ako imamo veliki koordinatograf, onda nanašanje obavimo i bez mreže vrlo brzo i tačno. Sada imademo nacrt (si. 2.) sastavljen na temelju podataka snimljenih u terenu i originalni nacrt (si. 1.) na prozirnom papiru. Stalne točke i stalne međe na jednom i drugom nacrtu imale bi se međusobno podudarati. Da li je to tako, osvjedočiti ćemo se, ako nacrt na prozirnom papiru postavimo na nacrt snimljen u terenu. Ako se sve stalne točke pokrivaju t. j . padaju tačno jedna na drugu, onda je naš nacrt orijentiran i u tom slučaju imamo samo mede sa prozirnog nacrta pikirati sa iglom na nacrt snimljen u terenu i ove pikirane točke spojiti sa odgovarajućim pravcima. Tako sada imamo nacrt (SI. 3.), sa kojega možemo prenijeti mede u narav, jer imamo na nacrtu naš poligon orijentisan prema stalnim tačkama i time prema svima medama, koje trebamo. U naravi taj je poligon iskolčen prigodom snimanja, pa sada lako pomoću apscisa i ordinata, koje smo sa našeg nacrta snimili, prenesemo u narav sve lomove međa našega objekta, koga imamo omeđašiti, čime bi ujedno i tehnička strana omeđašivanja bila dovršena. Ovo je slučaj, kada se sve stalne točke (snimljene u naravi) i odgovarajuće točke u našem nacrtu međusobno točno podudaraju (si. 3.). No moram unapred reći, da to redovito neće biti slučaj, već će se točke samo djelomično pokrivati, dok drugi dio tačaka ne će se pokrivati i sada nastaje pitanje, kako ćemo u ovom slučaju naš poligon orijentisati. Općenito pravilo bilo bi, da poklanjamo veću vjeru onoj orijentaciji, koja imade 154 |