DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 4/1929 str. 13     <-- 13 -->        PDF

čunati deformaciju u smjeru svake pojedine stranice poligona, a to je
ujedno i razlog, da je sa deformisanog nacrta i poligona nemoguće tačno
prenijeti međe u narav.


Zato se ovaj način ne može preporučiti, jer nije niti dovoljno tačan.
a iziskuje i više posla.


Résumé. L´auteur rapporte sur ses expériences pratiques faites a cet égard, particulierement
sur récartement der erreurs qui ont leur racine dans la dessiccation du
papier.


Nadšumar K. FRANEK, VUKOVAR:


BABAK (LYTTA VESICATORIA) U ŠUMAMA
VUKOVARSKOG VLASTELINSTVA


(LYTTA VESICAT. DANS LES FORETS DU DOMAINE DE
VUKOVAR)


B
B
abak je poznati kornjaš štetočinja na jasenu, no obično bez važnosti;
niti se pojavljuje redovito niti u neobično velikom broju.
U šumama vukovarskog vlastelinstva pojavljuje se posljednjih
godina u velikom broju, te nam zadaje brige i posla, tako da me
je to ponukalo na ove retke u vezi sa nekim drugim činjenicama. — U
predratnim i ratnim godinama pojavio se u našim čistim šumama hrasta
lužnjaka češće gubar, te je obrstio u mnogim šumskim srezovima hrastove
do gola. Premda se to i opetovalo, ipak nismo to smatrali osobito
važnim, jer šuma se iza toga opet zazelenila. Kad se pojavila medljika u
jakoj mjeri i drugo lišće skvrčila, hrastovi su se sušili i to naročito u
čistim sastojinama. U takovim sastojinama oćutio se kiselkasti miris —
rastvaranje sokova u stablu, a kora se mjestimice od stabla odijelila i
opala. Brzo su se pojavili i sekundarni kornjaši štetočinje (Piatypus,
Xyleborus), a od gljiva Agaricus melleus. Čim se sušenje pojavilo, odmah
smo otpočeli sa uništavanjem gubara i to katranisanjem, struganjem i
nakvasivanjem legla sa petrolejem, te smo do danas polučili u tom pogledu
vrlo lijep uspjeh.


Obzirom na to da su mješovite sastojine manje trpile, išlo se za tim,
da se uzgoje mjesto čistih mješovite sastojine hrasta, cera, brijesta, jasena,
oraha i t. d., koje vrsti drveća kod nas dobro uspijevaju i u razne
se svrhe upotrebljavaju. Crni orah dobro podnaša naše podneblje, daje
izvrsno drvo, ima dobar prirast, te je kod nas uveden već više od 30
godina. Njegovu uzgoju posvetili smo osobitu pažnju, o čemu je već
priopćeno u »Šumarskom Listu« god. 1926. br. 1. i 2.


157