DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1929 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Jasen (Fraxinus excelsior) se nalazi kod nas najviše u srežu »üunja«, gdje čini cijele sastojine. Pomiješan je sa hrastom lužnjakom, a po gdjegdje sa cerom, brijestom i crnim orahom. U ovim sastojinama nalazi se vrlo mnogo naravnog podmladka od opalog jasenovog sjemena, tako da od toga proizvodimo godišnje velike zalihe sadnica. Zemlja je rahla crnica, radi čega se biljke vade vrlo lako i jeftino, a upotrebljavaju se kao sadnice za kultiviranje sječina u svim vlast, šumarijama. Iz ovih kao i prije spomenutih razloga počelo se kod pošumljavanja i popunjavanja upotrebljavati jasen u većoj mjeri od god. 1921./1922. No kako je dolazio jasen sve više u naše kulture, počeo je i babak — do tada tek sporadički opažan na starijim stablima — navaljivati na sadnice, tako da su jaseni bili u cijeloj kulturi posve obršteni, te su preostale samo žilice lišća. Jaseni se doduše nisu osušili, ali je dugo trajalo, dok su ponovno izlistali i to većinom tek slijedeće godine, te su naravno radi toga zaostali u rastu. Slijedeće godine bilo je lišće malo žućkasto, a jaseni su bili ponovno napadnuti od babka. Ovo nas je prisililo, da ozbiljno pomišljamo na obranu. Babaka je bilo mnogo, a oštete prema tomu znatne. Da stanemo na put dalnjem umnažanju ovog fiziološki štetnog kornjaša, načinili smo od žice sanduke, čiji su rubovi od drva i počeli sabirati babke. Prvi smo put sabirali u srezu »Gjergaj« odj. A-ll sa dva lugara u 4 sata u jutro. Jedan je držao otvoreni sanduk pod kutem od 45° prema biljci, a drugi je prignuo biljku oprezno nad sanduk, udario rukom o biljku tako, da su babei pali u sanduk. Drugi smo dan nastavili, a treći dan u jutro bio je već taj odjel u površini od 21 kat. jutra od babaka očišćen. Tek tu i tamo vidio se po koji babak. Dnevno se radilo samo od 4—6 sati. Prema ovom uspješnom pokusu radi se sada sa više sanduka i sa radnicima. Babci se mogu sakupljati i cijeli dan, ako je tmurno vrijeme pred kišu. Babke usmrtimo u sanduku još u šumi na taj način, da se sanduk pomično drži nad vatrom, koja ih oprži, a dalje se suše na suncu za prodaju. Cijeli taj postupak izgleda dosta mučan, no dade se lako i jeftino provesti nakon malo vježbe. Drugi kakav način uništavanja ovog štetočinje ne poznajem. Štete nisu bezazlene, kada se babak pojavi u velikoj množini, jer obrsti sav list jasena. Opazio sam, da su se biljke osobito iza višekratnog brštenja i osušile. Ponovno su izlistali jaseni tek u drugoj godini, ali se događa da nekoje biljke još iste godine slabo izlistaju — obično tek na vršku pojedinih izbojaka, te ovo lišće ostaje zeleno do kasno u jesen, kad je lišće sa drugih jasenova već davno opalo. Pronalazak babka u svrhu uništavanja olakšava značajni njegov miris kao i to, što se saberu na pojedinim mjestima u većoj množini, tako da na prvi pogled udaraju u oči. Sa većih stabala babci se stresaju i gaze. Kod nas se pojavljuju babci koncem maja ili početkom juna. U godini 1928. pojavili su se u srezovima: Mala Dubrava 3. V!., Gjergaj 6. VI., Gunja 8. VI., Šomodj 12. VI., Velika Lipovača 12. VI. Bilo ih je u Gjergaju još i 14. VII., u Maloj Dubravi još 21. VII., u Velikoj Lipovači još 8. VII., ali tek u manjem broju. Ja sam sâm u Maloj Dubravi našao i stresao dne 20. VII. sa 5 jasenovih stabalaca oko 150 babaka. Biljke su stajale u redovima jedna do druge. Babak napada u šumi isključivo obični jasen (Fraxinus excelsior); na crnom jasenu (Fr. ornus) nisam ga vidio. Do sada sam skoro svake godine vidio mnogo babaka na jorgovanu pred zgradom sreskog poglavarstva u Vukovaru, gdje obično obrsti sve lišće. I kod mene u dvorištu 158 |