DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1929 str. 16     <-- 16 -->        PDF

(87%), dok se državne šume prostiru samo na području sreza Čazma,
Križevci, Jastrebarsko i Sisak.


Po vrsti drveća ima mješovitih listača 61%, čiste bukove šume
15%, čistih hrastovih sastojina 14%, čistih četinjavih 7%. Čistih hrastovih
sastojina ima najviše srez Velika Gorica, čistih bukovih sastojina najviše
srez Pregrada, čistih četinjavih sastojina ima u srezu Ivanec, Varaždin,
Krapina i Novi-Marof.


Po vrsti uzgoja otpada na visoki uzgoj 52%, na srednji 12%, niski
29%, a na šikaru 7%. Po starosti ima: do 40 godina 48%, od 40—80 godina
30%, a preko 80 godina ima 22%. Prema ukupnom broju žiteljstva


(809.482 glave) otpada na pojedinog žitelja 0.61 jutra šume, a prema
ukupnom broju kuća za stanovanje (134.114) otpada na pojedinu kuću
3.66 jutra.
Dok je u prvo vrijeme poslije rata, a i kroz daljnjih nekoliko godina,
skrivila devastacije šuma t. zv. poratna psihoza, to su tečajem godine
1926. ležali uzroci šumskim prekršajima i kradjama u općem osiromašenju
širih narodnih slojeva radi slabe zarade i elementarnih nepogoda
(podvodnje i tuče). Ove su uništile usjeve, livade i vinograde, tako da se
pučanstvo bacilo na nepovlasnu sječu šuma u prodajne svrhe, da si dobivenim
utrškom nabavi potrebite živežne namirnice. Protiv te više sile
nemoćno bi bilo i bolje čuvarsko osoblje, nego što je ono, koje je sada
namješteno i kod zemljišnih zajednica i kod privatnih šumoposjednika.
Jer lugarsko osoblje rekrutira se sada iz redova ljudi manje sposobnosti
i pouzdanosti, kao i slabije marljivosti, a to iz jednostavnog razloga, što
se sposobniji i pouzdaniji ne mogu više za tu službu dobiti, niti ih zemljišne
zajednice i ostali šumoposjednici mogu valjano platiti i osigurati za
slučaj oboljenja i t. d. Konačno je razlogom još uvijek prevelikom broju
šumsko-redarstvenih prekršaja presporo ili nikakovo utjerivanje pravomoćno
presuđenih odšteta.


Uredovanja u pogledu proglašivanja šumskih predjela zaštitnim šumama
(§§ 6. i 7. šumskog zakona) i stavljanja šuma pod zabranu (§ 19.
šumskog zakona) nije bilo. Jedino je riješenjem velikog župana Zagrebačke
oblasti od 24. decembra 1926. broj 75.576 stavljena šuma »Ivančica
gora« — vlastnost Centralne banke za trgovinu, obrt i industriju d. d. u
Zagrebu — pod javni nadzor u smislu ustanova § 15. zakona od 26. marta
1894., kojim se uređuje stručna uprava i šumsko gospodarstvo u šumama
stojećim pod osobitim javnim nadzorom, s razloga prekomjerne i nerazborito
vođene sječe.


Šumskih požara od većeg zamašaja nije bilo, već jedino neznatnih
prizemnih požara, koji su obuhvaćali svega površinu od 1 do najviše
3 jutra.


Racionalno šumsko gospodarstvo moguće je voditi samo na temelju
stručno sastavljenih i odobrenih gospodarstvenih osnova dotično programa.
Kako je ali veoma malen broj onih šumoposjednika, kako zemlj.
zajednica tako i privatnika, koji posjeduju sastavljene i odobrene gospodarstvene
osnove, to se redovito sastavljaju godišnji drvosječni i ogojni
predloži na temelju poprečnog godišnjeg prirasta. U koliko se predloženim
drvosječnim predlogom traži redoviti godišnji prihod šume ili
k tome još jednogodišnji prethvat, odobrava ga veliki župan, a u koliko
se predloženjem drvosječnog predloga traži prethvat za više od dvije


160