DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1929 str. 23     <-- 23 -->        PDF

Na kultiviranim zemljištima dobro rode i razne žitarice, razne vrste
povrća, a naročito izvjesne industrijske biljke kao duhan (Nicotiana Tabacum)
i buhač (Chrysanthemum ciperariefolium). Na mnogo mjesta uzgoj
ružmarina (Rosmarinus officinalis) daje dobar prihod. Lišće je od
kadulje (Salvia oficinalis L.) u novije vrijeme izvozni artikl. 1 lišće ruja
(Cotinus Coggygria Scop.) davalo je negda materijal za eksport.


Prema izloženome imamo u glavnom na Kršu, izuzevši postojeće
sastojine šuma, četiri tipa zemljišta:


a) zemljišta sa zaostalim elementima šume; b) zemljišta bez elemenata
šume u glavnom sa perenim i anuelnim bilinama. Glavni je tip formacija
Salvia oficinalis L. sa vrstama Helichrysum, Satureja i Teucrium;
c) kulturna zemljišta i d) potpuni kamenjari, u glavnom bez zemljišta.


S obzirom na značajke šume i šumsko gospodarenje uopće, za nas
su od važnosti lokaliteti, što smo ih napomenuli pod a) i b). Na staništima,
na kojima se mogu potpuno da primijene karakteristike označene
pod a) i b), a koja ne mogu da dođu u red t. zv. kulturnih zemljišta —
protegnut će se naš rad oko podizanja šume.


a) Podizanje šume na zemljištu, gdje su zaostali


elementi šume. (1)


Elementi šume zadržali su se redovno ondje, gdje je sječu izbojaka
pratilo pašarenje bez vadjenja panjeva. No na uzdržavanje elemenata
šume djeluju i klimatski faktori u vezi sa konfiguracijom terena. Tako se
redovno na staništima, na kojima je vidna zaštita od djelovanja vjetra


N. E. kvadranta, nalazi više elemenata šume i s obzirom na vrste individua
i s obzirom na karakter elemenata. Uvale, doline i sve zavjetrine
uopće imaju bujniju floru.
Izbojna snaga listača, naročito u Primorskoj zoni, velika je i veoma
intenzivna. Susrećemo je već počevši od Lauretuma. Da napomenemo
samo najvažnije:


lemprika — Viburnum Tinus L.


divlja maslinka — Olea oleaster


rogač — Ceratonia siliqua L.


drača — Paliurus Australis Gaertn.


grohotuša — Colutea arborescens L.


lovor — Laurus Nobilis L.


hrast crnika — Quercus ilex L.


planika — Arbutus unedo L.


crni jasen — Eraxinus Ornus L.


bijeli grab* — Carpinus duinensis Scop.


crni grab* — Ostria Carpinifolia Scop.


makljen — Acer monspesulanum L.


trnovka — Pirus Amygdaliformis Dill.


rašeljka — Prunus Mahaleb L.


hrast medunac — Quercus lanuginosa Thuill.


cer — Quercus Cerris L.


klen — Acer campestre L.


Iskorištavajući izbojnu snagu lišćara uspjelo je na Kršu podići dosta
omanjih sastojina. Na taj su način podignuti mnogi gajevi, koji su u vla


* Nazivi iz okoline Senja.
167