DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1929 str. 24 <-- 24 --> PDF |
sništvu privatnika na čitavome našemu Kršu: i na primorskom njegovom djelu i na unutarnjem. I u Hrvatskom Primorju, u Dalmaciji, u Hercegovini, kao i Crnoj Gori, nalazimo brojne t. zv. ograde, gdje su lijepe sastojine vrsti Ostrva Carpinifolia Scop., Carpinus duinensis Scop., Fraxinus Ornus L. i t. d. nastale iz izbojaka. Da iskoristimo izbojnu snagu lišćara, upotrebljavamo t. zv. sječu počepice ili resurekcionu sječu — t. j . sječu, koja je karakteristična za nisko šumsko gospodarenje. Da bude osiguran nesmetani razvitak izdanaka odnosno izdanačke sastojine, obezbjedimo zaštitu od stoke. Poznata je činjenica, da se čestom sječom mladih sastojina jednako sa niskim kao i sa srednjim šumskim gospodarenjem, uopće pri niskom turnusu, oduzimaju mineralni sastojci tla, dakle tlo osiromašuje. Ovu će okolnost trebati držati u vidu kod provođenja resurekcijone sječe na Kršu u cilju regeneracije, vodeći računa o bonitetu staništa. U mnogo slučajeva biti će potrebno poboljšanje staništa vještačkom primjesom odgovarajućih vrsta. Na ovo ćemo biti upućeni u svakom slučaju, kad sastojina nema punog sklopa i kad je prirast u visinu slab. Najpodesnije su u ovu svrhu vrste borova i to prema zoni: u zoni makije i njezinih elemenata Pinus halepensis i P´inus Maritima, u najtoplijem dijelu ove zone Pinus pinea, a na izmaku ove zone i izvan nje: Pinus laricio. b) Podizanje šuma na goletima, gdje nema elemenata šume. Najveći dio Kraških goleti, na kojima je opravdano podizanje šume, pripada goletima ovoga tipa. Niti na ovom tipu gologa Krša, kao ni drugdje nisu prilike staništa jednolične. I klimatske prilike, kao i konfiguracija terena, veoma su raznolike. Golih terena, gdje nema elemenata šume, a gdje još uvijek ima zemljišta sposobnog, da se na njemu podigne šuma, imade na čitavom području krša veoma mnogo. Mineralna je podloga redovno kredin vapnenac, u slojevima više ili manje ustrmljcnim ili horizontalnim. Sa kvalitetom biljnog pokrova, koji dolazi na tim terenima, a koji sastoji dijelom od anuelnih a dijelom od perenih bilina, redovito je u vezi i kvalitet tla. Gdje je biljni pokrov prekinut, a zemljište izloženo uplivu klimatskih faktora, naročito na strminama, kojima Krš obiluje po svojoj konfiguraciji, nalazimo splavljenje zemljišta odmah, iza kako je prekinut biljni pokrov. Ne samo voda nego i vjetar djeluje veoma štetno. Naročito je štetan vjetar N E kvadranta svojim mehaničkim djelovanjem i golomrazica. Pored vjetra iz N E kvadranta pospješava isušavanje još i južnjak. Visoka ljetna temperatura sa velikim i čestim vedrinama ne smanjuje samo vlagu tla već i relativnu vlagu uzduha. Sve ove momente treba imati pred očima pri projektovanju vještačkih pošumljavanja na ovakovim terenima pored onih općih, koji su od važnosti u svakom slučaju, kad se radi o podizanju šume na kršu. I ovdje kao i pri svakom gospodarenju mora rad da nam bude što rentabilniji. To će reći treba da sa uloženim radom i kapitalom dođemo do što većih i što bržih rezultata. Prema tomu potrebno je obratiti pažnju: 1. izboru vrsti drva, 2. načinu rada i 3. vremenu, kad ćemo radove popunjavanja izvoditi. No prije, nego što pređemo na izbor vrsti drva, moramo s obzirom na prilike staništa riješiti pitanje, da li na izvjesnom staništu možemo 168 |