DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1929 str. 25 <-- 25 --> PDF |
odmah podići t. zv. glavnu sastojinu ili će podignuta sastojina biti samo prolazna sa zadaćom, da poboljša stanište i da stvori uslove za vredniju sastojinu odnosno za vredniju kulturu? Na velikom dijelu Krša, van zone makija, u najviše slučajeva hrast je dominantna vrsta od prirode (naročito lanuginosa Thuill). Radi poznatih dobrih svojstava hrasta ova vrsta bila bi sigurno najrentabilnija. U fagetumu bio bi opravdan uzgoj jelovih sastojina. No za uzgoj i hrasta i ostalih vrijednih lišćara, kao i za uzgoj jele u njezinoj zoni, redovno nije podesno stanište gologa Krša. Povoljne prilike staništa treba tek osigurati. To je u prvome redu povišavanje relativne vlage uzduha i vlage tla te osiguranje njegovih fizikalnih a donekle i kemijskih povoljnih svojstava. Za jelu uz to treba osigurati i zaštitu od štetnog upliva raznih klimatskih ekstrema. Pored toga valja imati na umu i to, da bi tlo sa ovako poboljšanim fizikalnim i kemijskim svojstvima, a uz izvjesne tehničke radove, naročito terasiranja, moglo poslužiti u mnogo slučajeva i rentabilnijoj kulturi, nego što je šuma. I u prvom i u drugom slučaju treba podići t. zv. prolaznu sastojinu. Ona će, u prvom slučaju, stvoriti uslove za vrijedniju sastojinu, a u drugom, pripraviti stanište za rentabilniju kulturu tla uopće. Prema tome, bez obzira, da li se na goletima Krša radi o podizanju stalne sastojine za šumsko gospodarenje u najužem smislu ili se radi o podizanju prolazne sastojine, nastojimo, da izabrana vrst drva što je moguće više poboljšava zemljišta. Kako šuma sadrži u sebi odnos između zemljišta i klimatskih prilika s jedne strane te sastojine s druge strane, pa kako na Kršu dolazi u primorskoj zoni do izražaja t. zv. homotermijsko tlo, a u planinskoj zoni t. zv. heterotermijsko tlo, kako je veći dio gologa krša izvržen uplivu oceanske klime, koja pogoduje vazda zelenoj vegetaciji, treba radi postignuća valjanih rezultata o svemu ovome voditi računa. Na goletima Krša transpiracija je veoma jaka. Pošto je pitanje transpiracije veoma važno po život bilja uopće a po rad oko podizanja šume na Kršu napose, mi ćemo se malo zadržati na ovome pitanju. Kako je poznato, transpiracija upliviše na produkciju drvne mase. Pojačana transpiracija pojačava i stvaranje drvne mase. (3.) Što je veća transpiracija, to veća je potreba biljke na vodi. Što je redi sklop u sastojim to je pojačanija i transpiracija, prema tome je i veća potreba na vodi. Dakle je po uvećanje mase važno da se namakne potrebna voda. U protivnom slučaju: povećanje transpiracije povlači za sobom sušenje. (3.) Šumarska je praksa stvorila pravilo, koje odgovara ovome teorijskom izlaganju. Prema njoj treba vršiti jače progale samo na dobrim tlima. Po Höhnelu (3) pojedine vrsti drveta transpiriraju za vrijeme od juna do oktobra, uzevši za podlogu težinu suhog lišća od 100 gr, ove količine: jasen 50—60.000 grama bukva 45—50.000 „ javor 40—45.000 5. hrast 20—30.000 „ jela 4— 5.000 „ crni bor 3— 4.000 „ 169 |