DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1929 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Po Bühleru (3) odnos intenziteta transpiracije između lišćara i četinjara jest 6 : 1. Prema ovome, poprečno, daleko više transpiriraju lišćari nego četinjari — dakle lišćari trebaju i više vlage za život. Rezultati, postignuti sa vrsti Pinus haleppensis Mili., Pinus maritima Poir i Pinus Laricio Endlicher dokazuju, da zadovoljavaju na staništima Krša. Prema tome u prvom ćemo redu obratiti pažnju ovim vrstama. No saglasno sa onim. što smo izložili u članku »0 klimatskim faktorima i njihovom odnosu prema zašumljavanju« — ne ćemo mimoilaziti ni ostale vrste, ispitujući u svakom slučaju prilike staništa. Na temelju toga ispitivanja, imajući pred očima cilj vještačkog pošumljavanja, pristupit ćemo izvođenju samoga rada. Trošak podizanja sastojine jedan je od glavnih faktora, koji su odlučni za rentabilnost šume. Polazeći sa te tačke gledišta i tražeći rentabilnost podizanja šume na kršu samo u vrijednosti uzgojene drvne mase, ne bismo došli redovito do rezultata, koji bi nas zadovoljio. No ne treba zaboraviti, da cilj podizanja šuma na Kršu nije u što povoljnijem rentabilitetu već u dosizanju općeg interesa. On opravdava nepovoljan rezultat, što bismo ga dobili računskom operacijom o rentabilitetu podignute sastojine. Vještačko pošumljavanje možemo provesti: «) sjetvom, ß) sadnjom, y) reznicama. a) Vještačko pošumljavanje sjetvom. Iz razloga, što je sadnja u najviše slučajeva veoma skupa, izvodi se pošumljavanje u Kršu i sjetvom. Pošumljavanje sjetvom izvodilo se u izvjesnim zemljama na Kršu sličnom tlu i ranije, a izvodi se i danas. Tako primjerice o pošumljavanju na Sardiniji navodi A. Allegretti među ostalim pošumljavanje žirom crnike (Q. ilex L.) i žirom hrasta plutnjaka (0- suber L.) (4). Poprečni trošak po hektaru iznosi u svemu L 1.400.—, dok trošak pošumljavanja sa sadnicama iznosi L 4.000.—. Ph. Barby iznosi sjetvu kao glavni način vještačkog pošumljavanja u departmanu Bouches du Rhône. Smatra, da je ovakovo pošumljavanje jednostavnije nego sadnja, da je jeftinije, da nema opasnosti od golomrazice. (5). Pošumljavanje je izvođeno sa sjemenom P. haleppensis Mili. De Mouschy i Reynieur govore o pošumljavanju sjetvom vrsti Cedrus atlantica Manctti na francuskom jugu. (6). U našim krajevima nije se mnogo radilo sa sjetvom. Razlog je tome, što prvi radovi oko pošumljavanja krša, izvođeni sjetvom u polovini prošloga vijeka u okolici Trsta, nisu dali povoljnih rezultata pa se ni u našim krajevima, svakako radi tih slabih rezultata, nije studiju pošumljavanja Krša sjetvom, sve do najnovijeg vremena obraćalo mnogo pažnje. Naša literatura o Kršu, samo ponekad, naglašava sjetvu, a u najviše joj slučajeva obraća malo pažnje. J. Veselly iako mnogo ne očekuje od sjetve, preporuča da se ipak pošumljava sjetvom, gdjegod bude moguće. Preporuča žir hrastov, kesten i orah, jer lakše izdrže nedostatak vode u tlu radi rezerva, što ih imadu ove vrste u sjemenci. (T.). J. Pucich navodi, da je ljetna suša razlog te pošumljavanje na Kršu sjetvom ne vodi do sigurnog rezultata. (8). Rubbia naglašava, da pošumljavanje sjetvom dolazi na Kršu do primjene samo pri pretvorbi sastojina, t. j . kod podsijavanja prolazne sastojine. (9) Holl daje sjetvi sporedno značenje za pošumljavanja Krša. On i tvrdi, da klice i mlade biljke ne mogu izdržati ljetnu sušu i zimsku buru. Smatra, da je sjetva jedino umjesna na naro 170 |