DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1929 str. 27 <-- 27 --> PDF |
čitim staništima, a i tu ograničena na malo biljnih vrsta. Od četinjara napominje P. Pinea i P. haleppensis kao one vrste, kod kojih radi dubokog korijenja sjetva može mjestimice doći do primjene. (10) Od listača Holl preporuča one vrste, koje imaju dovoljno rezervnih hraniva, koje duboko klijanju i čije korijenje prodire duboko u zemlju kao hrast, kesten, orah. Holl traži, da od ovih treba izabrati najjače sjemenke, da se osigura uspjeh. Petrović i ne spominje pošumljavanje sjetvom (11). Kosović kaže, da je uspjeh sjetve rijetko dobar (12). No iako u našoj stručnoj literaturi nije suviše pažnje obraćano pošumljavanju sjetvom, ipak ima na našem Kršu veoma lijepih manjih sastojina, koje su podignute ovim načinom. Sjetvom izvedene sastojine pripadaju redovno vrsti P. haleppensis Mili, Pinus maritima Poir i Pinus pinea L. No imade i lijepih rezultata sa vrsti Pinus austriaca. Pri pošumljavanju sjetvom obraćamo veoma intenzivnu pažnju utjecaju klimatskih faktora. Svjetlo, temperatura, hidrometeori, vazdušna strujanja utiču na život i razvitak nježnih klica. A ni edafski faktori ne mogu se jednostavno pustiti iz vida. Sjetvom imitiramo prirodu. No to imitiranje prirode ne smije biti parcijalno. Najveći kalamitet na goletima Krša bez sumnje je suša, pojačana jakom vedrinom i vjetrom. Prema tome sjetva može samo onda zasigurati povoljan rezultat, ako je biljka u prvom redu osigurana od suše. Vrste sa srčanicom obećavaju na prvi pogled da će nas zadovoljiti. No kod izbora vrsti u odnosu prema staništu dolazi u obzir transpiracija u pojedinih vrsta. Prema tomu potrebno je, da osiguramo razvitak korijena, no uz zaštitu od štetnog djelovanja suše, vjetra kao i niske temperature. Vrijeme sjetve odaberemo tako, da biljka bude što razvijenija, kako bi u doba suše mogla izdržati i pojačanu transpiraciju. Gustoćom sjetvom sa vrstama P. haleppensis Mili, P. maritima Poir i P. pinea L. ; loga potreban. U oblasti Splitskoj i Dubrovačkoj izvodimo pošumljavanje vrsta sjetvom sa vrstama P. haleppensis Mili, P. maritima Poir i P. pinea L. ; sa vrstom P. Laricio Endlicher izvedena je uspjela sjetva u blizini Makarske, oblast Dubrovačka i kod Gospića, oblas Primorsko-krajiška. U glavnom primjenjujemo dvije metode i to: sjetvu na hrpe i sjetvu na ubod (13). Pri sjetvi na krpe prekopa se tlo na površini od najmanje 10—15 cm. promjera. Za sjetvu vrste P´inus halepensis i P. maritima treba da se prekopa u dubinu barem 4—5 cm, a za P. pinea barem 10—12 cm. Pri sjetvi na ubod ne prekopavamo zemljište uopće, nego sa štapićem priredimo rupicu 3—4 cm u dubinu i u nju zasijemo sjemenke. U kulturama, što su izvedene u Metkoviću u oblasti Dubrovačkoj sa vrsti P. halepensis, klijavosti poprečno 80% te sa vrsti P. maritima iste klijavosti pa sa vrsti P. pinea upotrebljeno je po ha: Pinus haleppensis cea 10 kg. P´inus maritima „ 15—18 kg. Pinus pine „ 30 kg. Za sjetvu jednog 1 kg. P. haleppensis upotrebljene su poprečno 3 ženske nadnice. Prema tome bi, uvaživši današnje cijene, koštalo pošumljavanje po jednom ha, sa sjetvom vrsti P. haleppensis ne računajući eventualno kasnije popunjavanje, nadzor ni čuvanje: 171 |