DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1929 str. 28     <-- 28 -->        PDF

10 kg. sjemenja a Din 40.— Din 400.—
30 nadnica a Din 20.— Din 600,—
svega Din 1.000.—


Radi zaštite sjemenja, naročito od miševa, dobro služe grane šmrikulje
(Juniperus exycedrus). Na staništima, koja su izložena vjetru, potrebno
je to granje pričvrstiti kamenom.


Razvitak sjetve treba pratiti i prema napredovanju odstraniti grane
imajući pred očima, da je prenaglo odstranjenje grana štetno radi upliva
klimatskih faktora. Kako je sjetva u glavnom u nas upotrebljavana pri
posumljavanju Krša najčešće za pomenute tri vrste, došli smo s obzirom
na ove vrste do ovih zaključaka:


1. uspjeh može biti povoljan, ako se sjetva provede u kasno ljeto
ili ranu jesen, od 15. augusta pa najdalje do polovine mjeseca septembra;
2. sjetva izvedena u proljeću redovno ne daje dobrih rezultata;
3. bolji je rezultat na južnim i jugozapadnim ekspozicijama;
4. Pinus maritima je otporniji od klimatskih nepogoda nego P.
halepensis, odnosno P. pinea, naročito ako se radi o uzgoju van optimuma
;
5. sjetvi veoma pogoduje zaštita perenih bilina, naročito kadulje
(salvia), zaštita većega kamenja, šmrikulje (Juniperus oxycedrus) i t. d.
6. ako klimatske prilike nisu nepovoljne, naročito ako se spriječi
štetni uticaj pojedinih klimatskih faktora, što je u vezi sa onim što smo
kazali pod tačkom 5., daje dobar rezultat i sjetva na krpe kao i sjetva
na ubod;
7. ni preduboka ali ni plitka sjetva nije dobra. Prva otežava klijanje,
druga pogoduje štetnom uticaju evaporacije ;
S. na strminama postoji opasnost, da voda spere sjeme i odnese ga
u uvale ;
9. bolji je rezultat postignut, gdje u zemljištu imade šljunka. Šljunak
zadržava vlagu.
Dobre rezultate sjetve sjemenja pojedinih vrsta borova imademo u
zoni makije. Prema tome sjetva sjemenja vrsta P. haleppensis Mili, P.
maritima Poir i P. pinea L. izvedena u zoni makije krajem ljeta ili početkom
jeseni, daje redovno dobar rezultat, imajući pred očima primjedbe,
što smo ih maločas napomenuli.


Ova sjetva izdrži i naredne ljetne suše, jer je korijen toliko razvijen,
da crpe vlagu iz dubljih slojeva, odnosno biljke mogu da obilno iskoriste
vlagu, što se kroz zimu nakupila u zemljištu. A do ovoga može samo
onda doći, ako su mlade biljke potpuno razvijene, ako je asimilacijom
proces obezbijedjen. Da su u zoni makije redovno povoljne prilike za
razvitak s jeseni, mogu da dadu izvjesno obavještenje i ova data o srednjim
mjesečnim temperaturama za izvjesna mjesta na Kršu (13):


A da je i apsolutna vlaga za ovu sjetvu veoma pogodna, dokazom
je to, što od ukupne apsolutne godišnje vlage otpada primjerice za Hvar,
za mjesec septembar 7.7%, oktobar 12.2%, novembar 12.6% i decembar
13.5% ili za mjesece septembar—decembar 46%, a za sve ostale mjesece
54%. Valja napomenuti, da, primjerice na Hvaru, od ukupne apsolutne
godišnje vlage otpada na mjesec maj 6.4%, juni 4.5%, juli 3.4%, august


172