DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1929 str. 18 <-- 18 --> PDF |
´ ......, ...... ce, ........... . ..... ..... .... .. ...... ....... ..... .... y ...... .... . y ....., ... .... ........ .. ........ .. ce .......... .. ... ...., .... .. ........ y .... ..... ....... Résumé, L´auteur parle du rôle des oiseaux et des facteurs influant sur la diminution du nombre des insectes nuisibles, continue avec des oiseaux ennemis des oeufs, des larves et des insectes — utiles ou nuisibles — adultes, cite et critique quelques auteurs écrivant sur l´iitflité resp. sur la nuisibilité des oiseaux forestiers, parle du bon effet de la défense, en Allemagne,´d´apres le systeme du baron de Berlepsch et arrive finalement a la conclusion que; les oiseaux sont, il est vrai, nuisibles en quelques cas particuliers, mais que d´autre part, leur utilité est en général plus effective que leur nuisibilité. Sur cette base, l´auteur recommande, chez nous, d´un coté une défense, semblable a celle d´apres le systeme de Berlepsch, des oiseaux chanteurs et des autres qui se nourrissent des insectes nuisibles, d´autre part il recommande l´unification de sept lois existant chez nous dans le présent sur la défense des oiseaux a une loi unique et moderne. Ing. SALIH OMANOVIĆ, NEVESINJE: K PITANJU UREĐENJA ISPAŠA U BOSNI I HERCEGOVINI (SUR LE PROBLEME DE L´AMÉNAGEMENT DES PÂTURAGES EN BOSNIE ET EN HERTSÉGOVINE). Sa Sa donošenjem zakona o reorganizaciji općina kao i zakona o šumama od neprocijenjene važnosti biće pitanje riješenja ispaše u Bosni i Hercegovini, pa ću se pozabaviti ovim veoma aktuelnim pitanjem, bez čijeg se riješenja ne može zamisliti pravilno provo đenje gorepomenutih zakona. Radi razumijevanja ovog vrlo važnog socijalnog pitanja biće nužno ponajprije razmotriti stanje, kako je ono postojalo prijašnjih vremena, za vrijeme vladavine turske imperije, za vrijeme austro-ugarske Monarhije i kakovo je stanje zatečeno sa oslobođenjem i ujedinjenjem. Pitanje upotrebe bilo općinskih bilo visokih alpinskih (ljetnih) pašnjaka (suvata) datira iz najstarijih vremena. Ispašišta zauzimala su sve veće dimenzije i nije nikome padalo na um, a nije bilo ni socijalne nužde, da se tome širenju paše stane na put. Dobivanjem prostora za ispašu nije se ni do danas zaustavilo, dapače ono je dostiglo svoj maksimum. Ovome je uzrok, što narod po šumovitim i krševitim krajevima Bosne i Hercegovine gleda u razvijanju i poboljšavanju stočarstva svoju jedinu i najsigurniju granu poljoprivrede. 210 |