DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1929 str. 18     <-- 18 -->        PDF

´


......, ...... ce, ........... . ..... ..... .... .. ......
....... ..... .... y ...... .... . y ....., ... .... ........ ..
........ .. ce .......... .. ... ...., .... .. ........ y ....
..... .......


Résumé, L´auteur parle du rôle des oiseaux et des facteurs influant sur la
diminution du nombre des insectes nuisibles, continue avec des oiseaux ennemis des
oeufs, des larves et des insectes — utiles ou nuisibles — adultes, cite et critique quelques
auteurs écrivant sur l´iitflité resp. sur la nuisibilité des oiseaux forestiers, parle
du bon effet de la défense, en Allemagne,´d´apres le systeme du baron de Berlepsch et
arrive finalement a la conclusion que; les oiseaux sont, il est vrai, nuisibles en quelques
cas particuliers, mais que d´autre part, leur utilité est en général plus effective que leur
nuisibilité. Sur cette base, l´auteur recommande, chez nous, d´un coté une défense,
semblable a celle d´apres le systeme de Berlepsch, des oiseaux chanteurs et des
autres qui se nourrissent des insectes nuisibles, d´autre part il recommande l´unification
de sept lois existant chez nous dans le présent sur la défense des oiseaux a une loi
unique et moderne.


Ing. SALIH OMANOVIĆ, NEVESINJE:


K PITANJU UREĐENJA ISPAŠA U BOSNI
I HERCEGOVINI


(SUR LE PROBLEME DE L´AMÉNAGEMENT DES PÂTURAGES
EN BOSNIE ET EN HERTSÉGOVINE).


Sa
Sa
donošenjem zakona o reorganizaciji općina kao i zakona o šumama
od neprocijenjene važnosti biće pitanje riješenja ispaše u


Bosni i Hercegovini, pa ću se pozabaviti ovim veoma aktuelnim


pitanjem, bez čijeg se riješenja ne može zamisliti pravilno provo


đenje gorepomenutih zakona.


Radi razumijevanja ovog vrlo važnog socijalnog pitanja biće nužno
ponajprije razmotriti stanje, kako je ono postojalo prijašnjih vremena, za
vrijeme vladavine turske imperije, za vrijeme austro-ugarske Monarhije
i kakovo je stanje zatečeno sa oslobođenjem i ujedinjenjem.


Pitanje upotrebe bilo općinskih bilo visokih alpinskih (ljetnih) pašnjaka
(suvata) datira iz najstarijih vremena. Ispašišta zauzimala su sve
veće dimenzije i nije nikome padalo na um, a nije bilo ni socijalne nužde,
da se tome širenju paše stane na put. Dobivanjem prostora za ispašu
nije se ni do danas zaustavilo, dapače ono je dostiglo svoj maksimum.
Ovome je uzrok, što narod po šumovitim i krševitim krajevima Bosne
i Hercegovine gleda u razvijanju i poboljšavanju stočarstva svoju jedinu
i najsigurniju granu poljoprivrede.


210