DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1929 str. 22     <-- 22 -->        PDF

općinske paše (mere), b) visoke alpinske paše (plaviine), u koje spadaju
i paše na kršu, c) sve šumske paše i paše šikara, koje služe kao i one
pod a):


Ad 2. 0 t. zv. prolaznim pašama ne ćemo sada opširnije ni govoriti,
jer one zauzimaju malen prostor i od neznatne su vrijednosti, samo kod
uređenja paša imade se njihov prihod uzeti procentualno u obzir.


Svakidanje i ljetne paše. Stalne paše obzirom na vrijeme i položaj,
kojeg zauzimaju, dijelimo na: svakidanju pašu (općinsku pašu, meru) i
na ljetnu pašu, koja traje obzirom na klimatske prilike samo neko vrijeme
preko ljeta, te zauzima u Bosni paše brežuljaka, a u Hercegovini paše
krša iznad izvjesne nadmorske visine.


Pod a) navedene paše nizina i brežuljaka (normalne paše) zauzimaju
prostor od 50 do 600,m nadmorske visine, a u kršu i do 1600 m, dočim
visoke, navedene pod b), zauzimaju prostor od 1000 m do 1700 m nadmorske
visine, gdje je još moguća paša obzirom na zračne i klimatske
prilike.


Prihod na normalnim pašama ovisi od klimatskih prilika (oborina
i vjetrova), konfiguracije tla, položaja, vlage, te varira od 1 do 55 metričkih
centi po 1 ha, od čega se može prehraniti 1 do 3 goveda ili 8 do
20 komada sitne stoke, uzevši u obzir, da paša traje 200 dana t. j . od
polovice aprila do konca oktobra, kada se vegetacija bilja završava, a
računajući da potreba na hrani za jedno goveče iznaša dnevno 9 kg., za
jednu ovcu !´/s — 1 kg 22 dkg, jer jedno normalno goveče sačinjava na
potrebi hrane 8 komada sitne marve.


Visoke paše brežuljaka u Bosni nalaze se na proširenim sklopovima,
na strmim i na golim stranama, te zauzimaju manje prostore i čaire
unutar šume, koje su obrasle travom. Ovih paša produktivitet se izračunava
kao i za normalnu pašu provedenim pokusima na više mjesta na
licu mjesta, uzevši dakle sredinu cijele paše.


Paše krša zauzimaju srezove: Petrovac, Glamoč, Livno, Duvno,
Prozor i Foču, te sve srezove .Hercegovine, a naročito: Bileće, Nevesinje,
Gacko i Konjic. To su površine, kako se dade naslutiti, koje su
prije stajale pod šumom, a koje su usljed potrebe na ispaši sukcesivno
uništavane i ostale sasma ili djelomice bez drvne mase.


Obzirom na napred istaknutu apsolutnu nadmorsku visinu dijeli se
državna ispaša na: općinske i visoke alpinske paše, t. zv. planine.


Paše krša. Pošto je paša na kršu obzirom na stočarstvo kao najvažniju
granu poljoprivrede od zamašne važnosti, to ćemo se ovom
vrstom paše pobliže pozabaviti. Paše krša imaju radi velike uzvisine i
radi otvorenog položaja prema zračnim strujama oštru klimu, koja se
razlikuje od ostalih šumom obraslih dijelova državnog .zemljišta. Na kršu
duva većim dijelom vjetar sjeveroistočnjak (bura). To je polarni vjetar,
te radi toga veoma leden, veoma suh i snažan, tako da svojom snagom
odnosi sa krša i ono malo humusa, crnice, koja jedina daje snagu vegetaciji
na kršu. Kad nastanu t. zv. ekvinokcijalne proljetne i jesenje kiše
odnose iste svojom snagom i ono malo još zaostalog humusa, te tako nastaju
vododerine i goleti.


Ovaj veoma važni vjetar u kršu imade smjer od visine prema dolini
(poljima), gdje postepeno gubi svoju snagu. Na uzvisinama iznad 1000 m
nadmorske visine znade duvati sa najvećom snagom osobito u zimi, te
zatrpava usljed toga neka mjesta sa snijegom 3 do 4 metra visine i na


214