DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1929 str. 27 <-- 27 --> PDF |
da na opć. paši pase stoku, koja mu je faktično potrebna za gnojenje kupljenog zemljišta, protiv toga se sasma razumljivo bune drugi općinari. S druge strane nije praktički ni moguće ni pravedno označiti novoposjedniku onoliko stoke, koliko mu je prema ramazanskom zakonu potrebno, jer mnogi općinari drže — osobito bogatiji i— na opć. paši što više stoke, bez obzira, da li mu je toliko za obradu i gnojenje ptrebno ili ne. 1 nitko se protiv tih starih općinara ne buni, pa.se nebi trebalo buniti niti protiv novog posjednika, tim više, ako je on stalno naseljen u dotičnoj općini i uživa sva općinska prava. Eto radi ovih činjenica praktički se odredbe ramazanskog zakona u pogledu opć. ispaše teško dadu pravedno provesti. Ove se činjenice kod uređenja ispaša imaju isto držati u vidu, jer će inače nastajati tužbe i dugoročni i veoma neugodni, nedokončivi procesi radi ispaše. Imade i takovih slučajeva uporabe općinske paše, gdje mnogi pravi općinar u čisto spekulativne svrhe kupi od jednog siromašnog općinara komadić zemlje, da na njemu pridigne ljetnu kolibu i dotjera što veći broj stoke na opć. pašu, služeći se pravom odredaba ramazanskog zakona i navodeći, da mu je toliko stoke potrebno, da održi svoje gospodarstvo i da gnoji zemlju, a imajući u vidu, da na taj način iskorišćuje kao »novajlija « općinsku pašu i da još koji komadić zemlje kupi, pa da se bolje sa svojim pravom učvrsti. Obično ovakovi doseljenici, koji imaju stalno boravište u srezovima južne Hercegovine, iskoriste priliku ispaše samo preko ljeta, da se u jesen cpet povrate na svoja obitavališta, gdje nalaze za stoku radi povoljnih prilika dobru pašu, dapače i preko cijele zime. Ovakovi slučajevi imali bi se držati u vidu, te ustanoviti tačno prema kupljenom posjedu visinu, do koje novi posjednik može držati stoke na općinskoj paši, a da se zemljište, kako je gore obrazloženo, ne kupuje u čisto spekulativne svrhe, jer će se ovakovi slučajevi sve više ponavljati i sve više oteščavati prava ispaše općinara starosjedioca. Jesenska općinska paša. Postoji još jedan uobičajeni slučaj ispaše na opć. zemljištu, koji bi se imao uzeti u obzir kod izlučivanja mera i baltalika, a to je t. zv. jesenja paša. Kad naime planinštari silom prilika klime budu prinudjeni, da sa stokom ostave visoku alpinsku pašu, a u južnoj Hercegovini na svojim i državnim pašama nemaju dovoljno hrane, onda ti planinštari sa stokom silaze na jesenju pašu u općine na poziv obično bogatijih općinara, da im sa stokom jedan ido dva mjeseca nagnoje njihova ziratna zemljišta. Ovaj postupak ispaše, koji je na uštrb općinarima, pokvaruje iz temelja općinsku pašu, jer -osobito humska ovca i goveče ,sa požudom pasu i izvlače travu zajedno sa korjenom, te tako štete pašu i sprečavaju bujniji proljetni porast trave. Pošto se ovim načinom paše, koja nije ničim opravdana, služe bogatiji općinari, a na račun siromašnog staleža i pošto se pase i po državnom i po privatnom zemljištu, kad se usjevi dignu — te tako se oteščava porast vegetabilnog pokrova zemlje, koji radi ploda drži vlagu — trebalo bi ovaj način paše iz običaja sasma isključiti i potpuno ga zabraniti, tim više, što se to tiče bogatijeg staleža i što planištari (Humnjaci) imadu već u jesen u svojim srez,ovima dovoljno hrane za stoku na državnim i privatnim zemljištima. 219 |