DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1929 str. 46     <-- 46 -->        PDF

Do toga vremena ja ću se u svakom pojedinom konkretnom slučaju rado zauzeti,


da se pojednostavi i ubrza pregled rada po Mesnim Kontrolama.


Zahvaljujući na stručnoj saradnji, molim1 ugledno udruženje, da primi uverenje,


da ću svaki predlog za saniranje prilika u šumarskoj struci rado primiti i nastojati da


se oživotvori.


Beograd , 8. aprila 1929.
Ministar Šuma i Rudnika


Lazar Radivojević v. ..


Predseđništvu Jugoslavenskog Šumarskog Udruženja u Zagrebu,
Čast mi je saopćiti tom Udruženju, da sam predstavkom od 11. januara 1929.
broj 619 podnesenu mi rezoluciju Glavne Skupštine od 8. i 9. decembra 1928. godine


o zabrani izvoza hrastovih pragova uzeo u svestrano razmatranje i obzirom na veliko
značenje i zamašitost ovoga pitanja istu iznesao pred Šumarski Odbor Generalne
Direkcije Šuma.
Šumarski Odbor na svojoj plenarnoj sjednici od 12. februara 1929. našao je,


da činjenice iznesene u rezoluciji odgovaraju stvarnom stanju i da je hiperprodukcija


hrastovih željezničkih pragova kadra da ugrozi eksistenciju hrastovih šuma i moguć


nost snabdjevanja države hrastovim pragovima u najbližoj budućnosti.


Prava mjera za regulisanje pitanja leži po mišljenju Š. Odbora u glavnom na


regulisanju sječa, a kao sporedna mjera povišenje carine na izvoz pragova, odnosno


ustanovljenje izvozne carine do 25% od vrednosti hrastovih pragova, koji se izvažaju.


U tom pogledu podneta je predstavka Gospodinu Ministru Finansija.


Rešenjem Generalne Direkcije Šuma cd 1. IV. 1929. broj 4.970 upućenom Velikim
Županima sremske, osiječke, zagrebačke i primorsko-krajiške oblasti, odredjeno je,
da oblasni šumarski referenti kod odobravanja drvosječnih predloga za šume samoupravnih
tijela vode strogo računa o tome, da se u hrastovim visokim šumama na
glavnome užitku ne iskorišćuju stabla ispod 50 cm. prsnog promjera, osim u slučaju,
ako su odobrenom gospodarstvenom osnovom predviđeni.


Nadalje je ovim riješenjem određeno, da se predloži za iskorišćava´nje hrastovih
stabala iz visokih šuma prethvatom na glavnom´ užitku i ispod 50 crn prsnog promjera
iz šuma samoupravnih tijela neće u buduće odobravati po ovom Ministarstvu.


Ostali zaključci Šumarskog Odbora glede izvršenja revizije privrednih planova
onih hrastovih, mješovitih šuma nedržavnog posjeda, gdje je odobravana pretvorba
visokih šuma u nisku ili u drugu vrst kulture; glede uvjerenja o poreklu onih sortimenata
drva, a napose pragova, kao i glede mjera u pogledu nelegalnog iskorišćavanja
šuma, dostavljeni su nadležnim odelenjima, da spreme predloge za njihovo
izvršenje.


Zahvaljujuć se na saradnji u ovako krupnim pitanjima, molim uvaženo Udruženje,
da me i u buduće izvoli podupirati svojim stručnim predlozima za unapređenje šumarstva.


Ministar
Šuma i Rudnika:
Lazar Radšvoiević v. r.


PISMO UREDNIŠTVU


Uredništvu


Šumarskog lista


Zagreb.


Vrlo poštovani gospodine urednice!


U 4. broju Šumarskog lista o. g. na str. 183. i dalje, gdje se govori o statistici
i uma, iznose se izvjesne tvrdnje, koje treba razjasniti.


238




ŠUMARSKI LIST 5/1929 str. 47     <-- 47 -->        PDF

Gospodin predavač uporeduje površinu krša, iskazanu u službenoj statistici, sa
površinama, koje navode neki šum. stručnjaci, pa nalazi razliku od preko dva milijuna
hektara i traži razjašnjenje za ovu razliku.


Budući da sam ja imao dužnost, da po šum. stručnjacima na terenu sakupljene
službene podatke o šumama sredim za publikovanje, smatram potrebnim, da dadem i
traženo razjašnjenje, pa Vas molim; da ga izvolite donijeti u narednom broju »Š. L.«.


Kad smo god. 1925. doznali za internacionalni šumarski kongres u Rimu kao i
za pripreme pojedinih država, doneta je u Ministarstvu šuma i rudnika odluka, da se
i naša država što dostojnije reprezentira stručnim referatima i informativnim publikacijama
o našem šumarstvu. Između ostalog zaključeno je i publiciranje jedne statistike
o našim šumama i taj je posao povjeren meni.


Statistički odsek nije raspolagao s podacima za cijelu državu, pa mi je stavljeno
u dužnost (kao šefu odseka za trgovinu i propagandu) da organizujem i samo tehničko
sakupljanje podataka na terenu. Sva odelenja Ministarstva pozvata su u isto vrijeme,
da do određenog vremena sakupe podatke za svoj djelokrug poslovanja, pa i odelenje
za pošumljavanje krševa i goleti, koje je već prije toga započelo sa sakupljanjem
podataka za krš u Dalmaciji.


S obzirom na to, komisije i šum. referenti, koji su sakupljali podatke za šume,
imali su naređenje, da uzimaju u obzir sam o one podatke, koji su u katastru upisani
kao šumsko zemljište, a gdje nije bilo katastra, tu su popisivali i procjenjivali sam o
šumom obraslu površinu.


Kad su terenski poslovi za statistiku šuma bili dovršeni i sređeni, ostala odelenja
nisu još bila završila sakupljanje svojih podataka, pa ni odelenje za pošumljavanje.
Uslijed toga štampani su u knjizi »Šume u kraljevini S. H. S.« sam o oni podaci, koji
su po mojoj inicijativi sakupljeni za šume. Na str. 5. stoji doslovno: »Velike površine
krša i goleti, koje se po katastru vode kao neplodno tlo ili kao pašnjaci, te sačinjavaju
velike komplekse, nisu uračunate u ovu nepošumljenu površinu, je r se za kr š i
goleti sastavlja zasebna statistika« (koja međutim ni do danas nije
objavljena). Ova konstatacija ne bi smjela ostati neopaženom od g. predavača, koji
ističe »opreznost, s kojom treba da promatramo i da sudimo, kada stvaramo temeljnu
podlogu našim dalekosežnim, a često i vrlo sudbonosnim odlukama.«


Gospodin predavač griješi nadalje, kada na str. 27. spomenute knjige iskazanu
površinu od 823.610 ha smatra goli m kršem. Iz naslova tabele 3. i analize pojedinih
podataka vidi se, da se to odnosi na karakter samog tla (apsolutno, relativno i krš)
bez obzira na to, da li je to krševito tlo š u m o m o b r a s 1 o ili ne.


Da je g. predavač uzeo u obzir ove činjenice, studirajući temeljito podatke
službene statistike, bili bi nepotrebni u predavanju izneti zaključci pa i ovaj ispravak,
koji donosim u punom uvjerenju, da je g. predavač u žurbi previdio gornje konstatacije.


Na kraju slobodan sam dodati, da sam ja lično uvijek bio osvjedočen, da s;i svi
stručni organi na terenu, koji su radili na ovoj statistici, učinili sve, što su mogli u
danom vremenu i sa odobrenim kreditima. Ipak sam se u predgovoru ogradio znajući,
da kraj postojećih prilika imati pretenzija na neku veliku tačnost i savršenstvo, značilo
bi u najmanju ruku neskromnost. Zato sam, te podatke smatrao »bazom za dalnji rad«
i j o š kr a j e m 1926, godine sastavio pravilnik, po kojem su imala drž. šum. nadleštva
korigirati eventualne greške i sakupiti definitivne podatke — pretpostavljajući, da je
lakše korigirati nego li prvi puta nešto sastavljati. S time sam ja završio rad na ovom


239