DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1929 str. 10 <-- 10 --> PDF |
vrijednosti šuma odnosno šumske statike.2 U tom pogledu nemam što da mijenjam, a ponovno razglabanje toga pitanja nije nužno. Ta ono je kod drugih naprednih naroda davno riješeno na štetu bukve. Jednostavno upozoravanje g. mg. Perušića na nedostatke sadanjih metoda gospodarenja ne mogu akceptirati, budući da samom tom konstatacijom ne samo da nijesu obrazložene ni opravdane bolje i ispravnije metode, nego te metode uopće nijesu ni iznesene. Obarati znanstvene tekovine, ,koje se na najvišim šumarskim naučnim instancijama već duže vrijeme ;predaju, a ne pružiti osim neke autoritativne opomene ništa bolje, konkretno i stručnjački (naučno) dokumentovano i— ;znači sa svakog gledišta negaciju i korak unatrag. Taj nam eksperimenat nije potreban, jer smo do sada dosta na polju valjanog gospodarstva griješili, pa i sada još griješimo. Ja sam međutim mišljenj,a, da g. P e r u š i ć uopće ne može na temelju svojih opažanj a ovo pitanje meritorno rješavati. Kakovu bazu za proučavanje rentabilnosti mogu pružiti naše krajiške ličke šume, a tako i naše državne kraške šume, gdje se konzervativno i intenzivno nije nigda gospodarilo, a niti se danas gospodari? . . . Da se konzervativn o nije gospodarilo u smislu potrajnosti prihoda, što više, da se u skoroj budućnosti i ne može na neku konzervativnost ni pomišljati, najbolji je dokaz konstatacija g. dra M i 1 e t i ć a, .koji skrećući pažnju na brojne prasumske tipove" tamošnjih sastojma naglašuje, da je sada kraj konkretnih sastojinskih prilika neko finije gospodarenje osim prelazncg nemoguće inaugurisati.4 Razumljivo je, da će u šumama, u kojim dolaze prašumski tipovi i gdje prezrele četinjače pružaju maksimalno 40—50% grade, jela imati proporcionalno manju vrijednost od bukve. To može da bude pojav lokalne i povremene naravi, ali nikakovo generalno pravilo. Da se pak intenzivno u tim šumama ne gospodari, jer se malo ulaže rada i pokretnog kapitala, ne treba dokazivati. Ako potražimo glavne kriterije intenzivnosti šumskog gospodarstva t. j . dobru upravu, razgranjenost dobrih prometala i zgodan način unovčivanja šumskih proizvoda, to ih u tim šumama ne možemo naći. Nije dobra i napredna šumska uprava, kod koje na jednog šumara upravitelja otpada 20 tisuća jutara šume umjesto 4—5 tisuća, kako je to naučno utvrđeno kao nor- mala. Tu se uz velike napore šumara i njegovog pomoćnog osoblja može govoriti u najboljem slučaju tek o krajnjem ekstenzivnom gospodarenju. U pitanje funkcije prometala nije nužno zalaziti. To je pitanje za odnosne šume na drugom mjestu dovoljno osvijetljeno i utvrđeno, da faktično stanje razgranjenosti prometala ni izdaleka ne odgovara potrebama intenzivnog gospodarstva kraških šuma. U ostalom, kad bi ono odgovaralo, ne bi se nikako moglo govoriti o prezrelim sastojinama i prašumskim tipovima. Napokon niti paušalna prodaja osovnih stabala nije najzgodniji način unovčivanja šumskih produkata. Riziko kupca i prodavaoca, koji tu nikako nije isključen, pogotovo kod procjene prezrelih če 2 Šumarski List, g. 1928. br. 6 i 7. Pag. 285. 3 Prasumske tipove ličkih šuma (»škart«) spominje i g. Perušić (»Drvotržac«, g. 1927. br. 15 i 20). " Svnrarski List, S- 1928. br. 8 i 9. Pag. 336. 254 |