DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-7/1929 str. 3     <-- 3 -->        PDF

............


.... 53. ....—.... 1929.


JANKO ŠUŠTERŠIĆ, CRNILUO (DELNICE):


NEŠTO IZ UZGAJANJA ŠUMA


(QUELQUE CHOSE DE LA SILVICULTURE)


P
P
rije stotinu godina počeci visoke šume nalažahu se još između
Čavala i Soboli na Grobničkom polju. Što dalje prema Kamenjaku,
to manje bijaše još iskorištena šuma. Na južnim i zapadnim
obroncima Kamenjiak-vrha (A 838) palio se u ono doba bukov
ugalj. Pokraj Grob. polja na livadi Kovačevo (A 349) stajaše još kovačnica.
Mješinu je tjerao kotač, koji je dobivao vodu sa strane rebra Bijele
Peše (A 923).


Danas na navedenim mjestima i još daleko gore vlada krš, djelomično
obrašten šikarom ili niskom šumom, kako to nazivlju lugari ondješne
z. z. Tek u visinama od 900 i više metara nad morem počinje
istinska šuma, i to bukova visoka šuma sa primjesom četinjača. U tim
se šumama vrlo mnogo sjeklo prije 50 i više godina, budući da su prije
željeznice stajale najbliže moru. Ovdje se tesao velik broj jakih čet.
bordonala i palilo mnogo bukova uglja. Stoga ima svuda starih kopišta,
vlaka i puteva. Ta se ugljevarija protezala sve preko Primorskog Sniježnika
(A 1506) na masiv Risnjaka itd., te daleko na jugoistok i sjeverozapad
navedenih visova. Danas je teško zamisliti pratnju ugljena itd. u
masivu Risnjaka po starom putu kroz Smrekovac (A 1130) u strmac na
Medvjeđa vrata (A 1285) i dalje k moru. Taj je put inače poznat kao
jedna od najstarijih veza mora sa gerovskom i čabranskom kotlinom još
u doba vitezova. Na Smrekovcu nalazila se u doba ugljevarije kovačnica.
Na svim navedenim visovima napada visok snijeg, a počam od Primorskog
Sn´iježnika prema moru zviždi i tutnji, naročito u zimskim mjesecima,
jaka i prava primorska bura.


Svuda gdje su u svoje vrijeme na navedenim prostranim područjima
palili ugljen, nalazi se danas slabiji ili jači bukov letvenjak, u njemu
još rijetke bukve semenjace i pojedinačna stara jelova stabla ili mlade
jele (prs. promer 15—35 cm) raštrkane stablimično ili u čoporima. Gdjegdje
samo ima još (ponajviše sječivih) jelovih sastojina u stanju naknadnog
ili dovršnog sijeka, a pod tim se sastojinama nalazi normalno opet
bukov letvenjak ili podmladak prelazeći na nekim mestima već i u letvenjak.
Bukve sjemenjače već su tu i tamo i izvađene iz podmlatka i letve


247