DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1929 str. 37 <-- 37 --> PDF |
zemlje i plati kupovninu, jer se pravo vlasništva nad kupljenim drvnim materijalom stiče isplatom kupovnine. Dozvola izradbe i izvoza, koja se obično uslovljava, nije privatno-pravni uslov za sticanje vlasništva, već je samo javno-pravna kautela. Ugovori o kupoprodaji drva na više godina zovu se i periodičkim ugovorima, jer se međusobna podavanja (drvo i novac) vrše ili svake godine ili u nekim vremenskim razmacima do iscrpljenja svega prodanoga drva. U koliko se. radi o izmjeni, uvećanju ili smanjenju predmeta kupoprodaje (povećanju ili smanjenju drvnih masa, zatim o izmjeni, uvećanju ili smanjenju kupovnine devalvacijom valute), ima se činiti novi ugovor, jer stari s tim prestaje. Ing. A. Perušić. STARA TISA — POSEKANA. Na str. 6. in 8. Šumarskega lista, 1. 1923., sem opisal tiso na Zgornji Lipnici, tričetrt ure od Radovljice. Na str. 7. je bil objavljen fotografski posnimek te tise, ki je 1, 1923. bila 17.7 m visoka in 1.3 m od tal merjena 80 cm debela. Prisodil sem jej tedaj 500 let starosti. Posestnik hiše, ob katerej je stala, je opazil, da tisa gnije in se je bal, da mu poruši hišo. Odločil se je meseca marca t. 1., da jo poseka. Gozdarski organi so izvedeli o tem sele tedaj, ko je bila tisa že posekana. Bila je od tal gori do 3 m visoko istinito gnila in votla, zato starosti ni bilo mogoče ugotoviti. Na panju je imela 90 cm premera. Tiso je kupil g. Franc 2upanc, lesni industrijalec na Lancovem pri Radovljici. Razrezal jo bo v deščice, ki jih bo prodal za okrasne svrhe strugarjem in mizarjem. Brezplačno je dal na razpolago dva odrezka drugega zdravega ploda, enega za Narodni muzej v Ljubljani, drugega za gozdarsko razstavo, ki bo leta 1930. v Ljubljani. Ing. Šivić. LITERATURA Ing. S. Franciškovič: Šume i šumarstvo Vlastelinstva Thurn-Taxis u zapad. Hrvatskoj. U ovoj knjižici prikazuje g. autor šumski posjed i gospodarstvo pomenutog vla stelinstva u Gorskom kotaru i Primorju.1 Na tom posjedu, kojega znatniji dio gravitira prema željeznici Zagreb—Rijeka, sastojine su jelove i bukove. Jela je gotovo isključiva vrst drveta, dok je bukva iz financijskih razloga gotovo sasvim iščezla. Jele ima u čistim sastojinama, dok čistih bukvika gotovo nema. Sporadično dolazi u obzir još smreka i javor. Šume su ve ćinom prebornoga karaktera s poznatim njihovim manama i prednostima. Ne mogu se složiti s g. F. u tome, da je povoljan upliv svjetla prednost za preborne šume. Istina je obratno.2 Važno je opažanje g. F., da »sastojine poprimaju više jednodobni oblik sa potpunim sklopom u dolinama, gdje prevladava položito glineno tlo i zavjetrina«. Cim sam došao u ove krajeve iz »ravne« Slavonije, opazio sam to i sam i upravo na osnovu mnogih takovih opažanja naročito u bukovim šumama došao na pitanje, ne bi li se kraj izvjesnih stanišnih odnošaja slijedio ovaj prirodni razvoj sastojina i poste peno prešlo na pravilni visoki uzgoj sa oplodnim sječama, a dužim podmladnim raz dobljem. 1 Vidi također Šum. List 1927., br. 9—11. 2 Vidi: Wagner M.: »Pflanzenphysiologische Studien im Walde« g. 1907. Pag 20. 281 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1929 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Govoreći o uređivanju šuma na tom posjedu navodi g. autor, da se sa uređivanjem posjeda počelo krajem prošloga stoljeća. Svrha uređivanju bila je postignuće najveće zemljišne rente (Pressler), što se među inim manifestiralo u radikalnom vađenju bukovine (i preko granice preporučene naukom), pa u forsiranju uzgoja smreke. Ovo potonje nije uspjelo. Po mišljenju g. prof. Nenadića, ove su šume najuređenije, zato i najvrjednije u državi. Ja sam ovaj navod u .»Drvotržcu« g. 192/. broj 15. upotpunio tim, da može biti i neuređenih šuma, koje su vrjednije. I ovdje moram podsjetiti, kako je potrebna stabilnost u vršenju gospodarske osnove. Kakova je ona na pr. kod mnogih imovnih općina? Što sve ne upliva na nje zino često mijenjanje ili odstupanje od nje! Što nam sve ne čini ovlaštenik sjekirom i pašom! Od kakvih je sve to štetnih posljedica po gospodarstvo! Glavni je cilj gospodarenju T. T. uzgoj četinjavih sastojina, što se obrazlaže većom vrijednosti četinjača. I ako bukva daje tamo maksimalno 45%, a jela 85% tvo rivoga drva, ipak bih preporučio, da se bukvi posveti nešto više pažnje, jer joj cijepa raste i rasti će zbog njezine sve veće upotrebe. Pomlađivanje vrši se prirodnim putem kroz 20—40 god. tako, da se »vađenjem posljednje partije sječivih stabala otegne dotle, dok tlo posvema ne obraste podmlatkom «. Umjetnim se pomlađivanjem, sadnjom smrekovine, prestalo. Najvažniji rad u uzgoju čini njegovanje (proređivanje). Pri tom se izbjegava svako šabloniziranje kao štetno i sa svakom sastojinom gospodari individualno. Cilj je ovim proredama rcgulisanje i uvećanje prirasta odnosno izgradnja normalne krošnje, bez štete za kvalitet, uzgoj lijepoga habitusa i maksimalne debljine. Pri tom se postupa individualno, a to je zaista jedino pravilno postupanje. Prorede se vrše često već decenijima. Postignuti su odlični rezultati, koji se odražavaju u prvom redu na kvaliteti, kakve nema u susjednim državnim i općinskim šumama. Ove interesantne uzgojne radnje kazuju nam vrlo mnogo. Mnogi će se zapitati, kakove prorede, kakovo individualno postupanje u preboru, najekstenzivnijoj vrsti gospodarenja! Znači, da život i razvoj sastojina često diktira odstupanje od teških okova gospodarskih osnova, da su nam one tek okvir, unutar kojega imamo da se krećemo; smjernica, koja nam kaže put i daje direktivu, da taksator mora biti što liberalniji i slobodniji imajući pred očima naš glavni zadatak: što lakši, brži, jeftiniji i bolji uzgoj — jer je produkcija izvjesnoga maksimalnoga kvantuma i kvalitete drvne masi alfa i omega našega poziva! Ima dakle i proreda i sastojinskoga (dakako umjerenoga) gospodarenja u pre bornim šumama i to sa odličnim rezultatima. Rezultati gospodarstva vide se u iskorišćavanju šuma. Objekat je u blizini željeznice i mora, isprepleten šumskim prometilima, siromašna radna snaga upućena na šumu, drvo prerađuje vrlo mnogo siromašnih malih ljudi, a način prodaje vrlo praktičan. Ovo su bitne i odlučne činjenice u iskorišćavanju. Prikazan je detaljno način iskorišćavanja glavnog, međutimnih i sporednih užitaka, donesen pregledni iskaz drvne industrije u području vlastelinstva. Prikazan je i diagram kretanja cijena građevnoga drveta. Vjernija bi slika bila, da su cijene prikazane u zlatnoj valuti. Pisac se pobliže osvrnuo na trgovačke usance u tamošnjem području, koje je isključivo šumsko-trgovačko, na bazi maloprodaja. Pisac drži, da ta trgovina ima osebujan karakter prema ostalim krajevima države, a to stoji. Ima mnogo, gotovo previše prerađivača ujedno i šum. trgovaca, a prema tom je i pretjerana konkurencija. Tu je ogroman broj izvrsnog šum. radništva, preciznost preradbe šum. proizvoda (što je u Drvotržcu g. F. osporavao), idealna šumsko-prometna i javna saobraćajna sredstva, blizina mora i neposredna prodaja u inozemstvo. 282 |