DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1929 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Ovim proredama bila bi najbliža možda Danska proreda, koju spominje za bukvu ing. Aug. K u b e 1 k a.a Prorede bukovih letvenjaka u navedenim su područjima u glavnom »niske«, no protežu se i na sistem »visokih« — odnosno sistem niske pro rede u novijem smislu riječi.4 Poslije prevrata, no tek god. 1922., nastavio sam proređivanjem bukovih letvenjaka na Platku. Ta se proreda protegla i na Suho, uveća vajući se tu i tamo iz godine u godinu. Jer su predratne prorede, prove dene po ranije navedenim principima, pokazale vrlo povoljne rezultate, naročito što se tiče jelova podmlatka, to su prihvaćeni i za buduće isti principi prorede. Ti rezultati bijahu mi u prvom redu i putokazom za postupak pri rješavanju pitanja navedenog ranije pod tačkom 3. Taj putokaz glasi ovako : 1. Naročito u optimumu bukve, a u želji, da se uzgoji u glavnom opet četinjava sastojina sa stanovitom primjesom bukve, mora da se za pripravni sijek (koji će biti ujedno — bar donekle — ,odmah i oplodni) izvadi u principu samo bukva. Po mogućnosti ima da se ona izvadi što temeljitije: gdje je ikako moguće — sva stabla, koja »žire«. 2. Gdje taj način nije podesan poradi razmjerno preslabog omjera jele prema bukvi, treba da se liši bar najbliža okolina jele sviju bukava, koje »žire«. Na ostalim se mjestima favorizuje svakako opet jela pred bukvom. Bukva, koja »žiri«, umanji se na mogući minimum, obzirom na sve postulate naravne oplodnje, klimatske prilike, ekspoziciju itd. itd. Dok se naplodi jela i poraste njezin podmladak, dotle će ona bukva, koja je u doba pripravnog sijeka bila ostavljena, jer nije žirila, stupiti u rodno stanje, te će dovoljno rano i u dovoljnoj količini naploditi svoju vrst, koja mora da bude najmanje 10 god. mlađa od jele, ako nećemo, da je uguši. Opisivanje raznolikih posebnih momenata vodilo bi ovdje predaleko. Do šumara je, da kasnijim sijekovima (poslije pripravnog) još^bolje izreguliše bukova rodna i nerodna stabla onako, kako bi to zahtijevali uzgojni momenti, lokalne prilike itd. za dostatnu naplodnju jele i pravi omjer bukve. Jelove sastojine (sa primjesom bukve), kakove bijahu sastojine napomenute pod L, sa već gustim bukovim podmlatkom ili dapače letvenjakom, moraju da se tretišu poput letvenjaka i njihovih proreda opisanih pod II. Preporučiti bi valjalo ovdje samo to, da treba nastojati, da se bukov podmladak što brže digne i dozrije u letvenjak za proredu. To će se postići u prvom redu time, da se obore sva dozrela jelova stabla, te se ostave samo mlađa i toliko njih, koliko ih treba za svojevremenu naplodnju jele. Što se razmjerno ranije izvade nepotrebna jelova stabla, to bolje. Što kasnije budu sječena, to više će načiniti štete — čitave ulice u bukovom letvenjaku — i osporiti kasniju oplodnju jele. 3 Moderne Forstwirtschaft — Wien u. Leipzig 1918 — stranica 67 i 68. 4 Vidi brošuru: Ing. Heinrich Lorenz : »Für den Fortschritt in unserem Durchforstungswesen «. Eigentum und Verlag des Niederösterreichischen Forstvereines, Wien IV. 250 |