DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1929 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Ovo bi bio letimičan pregled terenskih opažanja. Usput sam još pravio skice sa povoljnih položaja, da mogu tačnije da ucrtam staništa. 3. Areal jele u Zagrebačkoj gori. Iz svih navedenih opažanja iskonstruisao sam preglednu kartu staništa jele u Zagrebačkoj gori. Kod sastava karte nastojao sam prije svega, da dobijem sliku rasprostranjenja jele uopće — bez obzira na šumarsku vrijednost. Zato periferna granica (vidi kartu) znači donju granicu, ispod koje jela kao samonikla više ne dolazi. Osim toga odredio sam još dvije granice. Prva važi za mjesta, na kojima jela dolazi primiješana u glavnoj sastojini (do 25%). Unutar druge granice nalaze se i relativno čiste sastojine jele, no u glavnom sastojine sa preko 50% jele. Oranica općeg areala (vidi kartu) ide ispod Sv. Jakoba (800 m), zaokreće uz glavno bilo obronka M. Sljemena, spušta se do visine 655 m, teče paralelno uz potok Kraljevac do visine ca 600 m, zaobilazi uvalu i uspinje se tako na Brestovac (brdo), te ga zaokružuje (na 690 m), vraća se nazad i spušta se (550) u uvalu, diže se opet do 700 m silazeći prema jugu, presijeca cestu i vraća se uz obronak na 600 m, naglo se diže prema S-ekspoziciji na Brezovenici (700), spušta se na kotu 680, prelazi kotu 720, gdje naglo zaokreće spuštajući se prema O—NO ekspoziciji do 500 m. Zatim se opet uzdiže prema jugu i slijedi skroz dolje niz desno rebro desne Trnave ( = D. Trnave) sve do kote 390 m (blizu sastava D. Trnave i lijeve Trnave). Ozdo se vraća, presijeca D. Trnavu i penje se na S-ekspoziciju lijevog obronka do 700 m; zatim zavija prema sjeveru i spušta se do 450 m; opet se diže i zaobilazeći kaptolsku lugarnicu spušta se k Mrzlom jarku, uspinje na Bidroveću goru (650), koju zaobilazi i vraća se natrag kraj kote 630 preko Marije Snežne. Kraj Lipe se spušta u biskupsku šumu i silazi prema cesti (Marija Bistrica—Kasina) do blizu Planina (440). Odavde ide preko Podjezera zaobilazeći kotu 411 prema Karivarošu. Sa sjeverne strane^ spušta se granica skroz do sela (poprečna visina 250) Slanog Potoka i Ćuturca prelazeći i na Pustodol, u čijem sam predjelu Jarki našao najnižu granicu jele (200). Dalje se prema zapadu granica vijuga prema pojedinim uvalama i jarcima pružajući se do Pile i Kraljev, vrha. Prema jugu počima se granica dizati ostavljajući Kuleš (250) dosta već podaleko, te se uspinje na Hojnje (ca 550) i silazi prema Bistri (270). Napokon se diže uz hrbat Strbolja prema vrhu Mikulić gore i Sv. Jakoba. Druga granica, gdje jela dolazi u obzir u uzgajanju (do 25%) išla bi s južne strane gore u glavnom paralelno s granicom općeg areala. Počam od Malog Sljemena ide uz glavno bilo cijele Zagrebačke gore, paralelno s granicom općeg areala, samo oko 150 m više. Iza Mrzle prelazi na desni obronak jarka Slani Potok. Na sjevernoj strani slijedi potok Reku s lijeve strane i ide opet paralelno za oko 100 m više od početne granice. Prelazi onda na Bistru, gdje se na 300 m dotiče prve granice areala, pa ju odmah ostavlja vraćajući se glavnim jarkom (lijevim obronkom) i podnožjem Kulmerove gore na Malo Sljeme. Granica 0 , unutar koje se nalazi jelova šuma (50%), išla bi u glavnom uz samo bilo Sljemena; na istok (vidi kartu) seže do jarka Slani 0 Mjestimično prevladavanje nekih drugih vrsti drveća nije došlo u obzir, budući da sam nastojao dobiti sliku cjeline. Tako na pr. nijesu uzeti u obzir dijelovi površina oko Piramide, koji su negdje pretežno obrasli jasenom, javorom i t. d. 335 |