DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1929 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Od svih navedenih opažanja može se jedno kao sigurno ustvrditi, a to je, da jela bježi u uvale — mjesta izložena većoj zasjeni i hladnija. Pita se sada, ne bježi li možda jela u pojedine uvale radi vlage? Moguće radi manjih ekstrema u temperaturi? Wilhel m tvrdi, da ona ne voli velikih ekstrema. Možda zato i dolazi tako visoko na južnim stranama. Sve su ovo pitanja, na koja bi se moglo odgovoriti samo dugim opažanjem i jednim nizom eksprimenata provedenih vani i u kabinetu. Utjecaj čovjeka bit će po svoj prilici jedno od najteže rješivih pitanja, a osim toga i način gospodarenja. Uređeno šumsko gospodarenje u Zagrebačkoj gori tek je novijeg doba, pa nema dovoljno podataka, da bismo mogli nešto pozitivnije znati o ranijem prirod, arealu jele. U Spomenici 10-godišnjice Hrvatskog Planinarskog Društva iz godine 1864. ima jedna notica u članku Cra K i š p a t i ć a, koja glasi: »Jela se strašno siječe od seljaka zagrebačke okolice i nastavi li se ovako, nestat će jele u Zagrebačkoj gori«. Iz ove male notice može se već naslućivati, da je prije bilo više jele, nego danas. I ja sam se mogao uvjeriti o prekomjernoj sječi jele,11 a ostavljanju drugih vrsti drva. Prema opažanju čuvara šuma može se reći, da bi jela, ako bi se pustila slobodno rasti, preplavila svu šumu. Izgleda, da bi to odgovaralo činjenicama, jer sam promatrajući podmladak sječina ili starih bukovih šuma mogao konstatovati masu mlade jele, a bukve skoro ništa (na N-eksp.). Po svoj prilici ovdje jela prevladava bukvu, koja uzmiče. Ovo uzmicanje bukve na N ili NO-ekspozicijama može se lijepo opažati na mjestu sjeveroistočne ekspozicije, idući od sanatorijskih baraka k Planinarskoj kući. Osim ekspozicije može biti još jedan uzrok, radi kog jela prevladava bukvu. Jela ima vanrednu sposobnost rasprostranjenja po lakoći i mnoštvu svoga sjemenja, dok to kod bukve nije. Osim toga bukovo je sjeme izvrgnuto u velikoj mjeri nuzužicima. Upravo na ovim nuzužicima (bukvica, stelja), kao i na drvu za gorenje, što je sve za ova sela neophodno važno, baziraju seljaci12´ opravdanost trijebljenja jele pred ostalom šumom. Izgled jelovih sastojina u Zagrebačkoj gori, a i prirast podmlatka tih sastojina jasno pokazuju, da su stojbinski faktori veoma povoljni za njezin daljni opstanak i razvitak. Prema tomu svakako je poželjno, da se jeli pogoduje protiv smreke, koja je i onako svuda ovdje unesena umjetno, a i ne pokazuje osobitog razvoja. Iz utvrđenja, da na mnogo mjesta — naročito na sjevernoj strani — jela potiskuje bukvu, slijedi lokalna potreba pridržavanja jedne od tih dviju vrsta. U ovom slučaju bit će lokane potrebe od presudnog značenja, koju ćemo vrst pridržati. HI. Zaključci i izvodi. Jela je — kako vidjesmo — rasprostranjena u Zagrebačkoj gori pre težno na sjevernoj i sjevero-istočnoj strani, prelazeći na južnu stranu ispod glavnog bila i u pojedine uvale, a na sjevero-zapadnu stranu u do linu prema Oornjoj Bistri. Jela nema gornje granice u Zagrebačkoj gori, a donja je sa južne strane 390 m (dolina Trnave), sa sjeverne 200 m (Jarki kraj Pile). Ekspozocije povoljne za uspijevanje jele jesu: sjeverne i sjevero istočne, a djelomično također istočne i sjevero-zapadne. 11 Jelu sijeku još mladu i upotrefoljuju za kolje i božična drvca. 12 Treba znati, da su okolišne šume zagreb. gore isključivo seljačke — općinske. 337 |