DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1929 str. 25     <-- 25 -->        PDF

Od svih navedenih opažanja može se jedno kao sigurno ustvrditi,
a to je, da jela bježi u uvale — mjesta izložena većoj zasjeni i hladnija.
Pita se sada, ne bježi li možda jela u pojedine uvale radi vlage? Moguće
radi manjih ekstrema u temperaturi? Wilhel m tvrdi, da ona ne
voli velikih ekstrema. Možda zato i dolazi tako visoko na južnim stranama.
Sve su ovo pitanja, na koja bi se moglo odgovoriti samo dugim
opažanjem i jednim nizom eksprimenata provedenih vani i u kabinetu.


Utjecaj čovjeka bit će po svoj prilici jedno od najteže rješivih
pitanja, a osim toga i način gospodarenja. Uređeno šumsko gospodarenje
u Zagrebačkoj gori tek je novijeg doba, pa nema dovoljno podataka,
da bismo mogli nešto pozitivnije znati o ranijem prirod, arealu jele.


U Spomenici 10-godišnjice Hrvatskog Planinarskog Društva iz godine
1864. ima jedna notica u članku Cra K i š p a t i ć a, koja glasi: »Jela
se strašno siječe od seljaka zagrebačke okolice i nastavi li se ovako, nestat
će jele u Zagrebačkoj gori«. Iz ove male notice može se već naslućivati,
da je prije bilo više jele, nego danas. I ja sam se mogao uvjeriti


o prekomjernoj sječi jele,11 a ostavljanju drugih vrsti drva. Prema opažanju
čuvara šuma može se reći, da bi jela, ako bi se pustila slobodno
rasti, preplavila svu šumu. Izgleda, da bi to odgovaralo činjenicama, jer
sam promatrajući podmladak sječina ili starih bukovih šuma mogao konstatovati
masu mlade jele, a bukve skoro ništa (na N-eksp.). Po svoj
prilici ovdje jela prevladava bukvu, koja uzmiče. Ovo uzmicanje bukve
na N ili NO-ekspozicijama može se lijepo opažati na mjestu sjeveroistočne
ekspozicije, idući od sanatorijskih baraka k Planinarskoj kući.
Osim ekspozicije može biti još jedan uzrok, radi kog jela prevladava
bukvu. Jela ima vanrednu sposobnost rasprostranjenja po lakoći i mnoštvu
svoga sjemenja, dok to kod bukve nije. Osim toga bukovo je sjeme
izvrgnuto u velikoj mjeri nuzužicima. Upravo na ovim nuzužicima (bukvica,
stelja), kao i na drvu za gorenje, što je sve za ova sela neophodno
važno, baziraju seljaci12´ opravdanost trijebljenja jele pred ostalom
šumom.
Izgled jelovih sastojina u Zagrebačkoj gori, a i prirast podmlatka
tih sastojina jasno pokazuju, da su stojbinski faktori veoma povoljni za
njezin daljni opstanak i razvitak. Prema tomu svakako je poželjno, da
se jeli pogoduje protiv smreke, koja je i onako svuda ovdje unesena
umjetno, a i ne pokazuje osobitog razvoja. Iz utvrđenja, da na mnogo
mjesta — naročito na sjevernoj strani — jela potiskuje bukvu, slijedi
lokalna potreba pridržavanja jedne od tih dviju vrsta. U ovom slučaju
bit će lokane potrebe od presudnog značenja, koju ćemo vrst pridržati.


HI. Zaključci i izvodi.


Jela je — kako vidjesmo — rasprostranjena u Zagrebačkoj gori pre


težno na sjevernoj i sjevero-istočnoj strani, prelazeći na južnu stranu


ispod glavnog bila i u pojedine uvale, a na sjevero-zapadnu stranu u do


linu prema Oornjoj Bistri.


Jela nema gornje granice u Zagrebačkoj gori, a donja je sa južne


strane 390 m (dolina Trnave), sa sjeverne 200 m (Jarki kraj Pile).


Ekspozocije povoljne za uspijevanje jele jesu: sjeverne i sjevero


istočne, a djelomično također istočne i sjevero-zapadne.


11 Jelu sijeku još mladu i upotrefoljuju za kolje i božična drvca.
12 Treba znati, da su okolišne šume zagreb. gore isključivo seljačke — općinske.


337