DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1929 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Nakon ove operacije prelazi se na definitivno snimanje, koje se može obaviti ortogonalnom metodom i tahimetrijom. Ortogonalna metoda mnogo je primijenjena u praksi za snimanje detalja, naročito u gradovima. Obavlja se prizmom, spuštajući ordinate sa pojedinih preloma na pantliku, apscisnu os, koja je zategnuta u smjeru poligonalne strane. Pročitavši apscisno odstojanje na pantlici do podnožja ordinateodmjerivši ordinatu, prelom granice je snimljen i podaci se unesu u skicu. Tahimetričko snimanje obavlja se tahimetrom. Takav se instrumenat predhodno rektifikuje, pa se centriše nad poligonalnom tačkom, a zatim se čita na letvi pri svakoj tački, koju želimo snimiti. Podaci čitanja odsječaka na letvi i očitanja sa horizontalnog i vertikalnog limbusa unose se u tahimetrijski zapisnik. U isto vrijeme unese se tačka od oka u skicu zajedno sa brojem snimljene tačke u približnoj razmjeri. Ova metoda snimanja mnogo je brža od predašnje, naročito kad je teren čist. Ona je i bolja, jer je tahimetrijom teren predočen i u visinskom pogledu (izoliipsama). Ako je teren veći od 500 Ha, onda prethodi razvitku poligonalne mreže triangulacija. Triangulacija se mora obaviti radi neizbježivih pogrešaka pri računanja koordinata poligonalnih tačaka. Trigonometrijske tačke biraju se tako, da na svakih 200 Ha dođe najmanje jedna, a da odstojanje bude između tačaka maksimalno 1200—1500 m. Trigonometrijske tačke postavljaju se obično na prosjekama ili na kojim drugim vid nim ili uzvišenim mjestima. Ako ovakovih nema, onda se podižu piramide, na koje se stavlja instrumenat prilikom opažanja. Sa svake trigonometrijske tačke opaža se instrumentom na sve ostale trigonometrijske tačke, pri čemu se čitaju horizontalni uglovi i unose u zapisnik. U slučaju, da se tačke ne mogu dogledati, opažaju se ekscentrično, što se poslije računom izravna. Tako razvijena trigonometrijska mreža mora se vezati ili na ranije izvršenu detaljnu triangulaciju trećeg reda ili se razvija samostalna, ako se ne može vezati na državnu triangulaciju, u kome se slučaju mora mjeriti jedna osnovica radi razvijanja mreže ili druga kontrolna osnovica. Pc svršetku detaljnog snimanja pristupa se crtanju planova. Ti planovi moraju sadržavati sve one stalne objekte, koji se nalaze u šumi ili na obodu šume. Pošto se ti planovi rade u razmjeri 1:5000 i 1:10.000, moraju se crtati što tačnije, da bi se snimljeni objekti u slučaju, da se izgube ili pomjere, mogli ponovno ustanoviti. Potrebna je i velika tačnost, da se dobiju tačne površine. Dobro je, ako je teren snimljen i u visinskom pogledu, što se na planu predoči izohipsama. Šumski kompleks dijeli se uvijek na više dijelova ili tabla prosjecima, koji se prosijecaju kroz šumu sa više razloga. Prosjekom se odvajaju razne kategorije ili 344 |