DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1929 str. 36 <-- 36 --> PDF |
nosti svojih računskih elemenata često gomilaju drvne mase, što dakle direktne ili indirektno stvaraju nepotrebne rezerve suviše opreznom ocjenom prirasta; konačno zato, što etat — odmjeren jedino prema zahtjevima potrajnosti — može značiti izvjesne štete u šumsko-uzgojnom pogledu. Röh r lo v sud o kontrolnim ili induktivnim metodama mnogo je povoljniji. One su omogućile, da se dugo vremena nerješivi problem uređivanja prebornih šuma danas već može smatrati definitivno riješenim . Pravilo, da znanje taksacije prestaje ondje, gdje počima preborna šuma, danas više ne vrijedi. Preborno je gospodarenje danas postalo sposobnim, da se bori za svoj opstanak (konkurrenzfähig gemacht). Ali Röhr l ujedno — posve ispravno — ispravlja jedno krivo shvatanje, koje je zahvatilo i suviše maha, kao da je radinost oko prirodnog pomlađivanja glavna svrha i vrhunac čitavog stručnog rada. To može biti samo trajno najviša / n a j e k o . omičnij a produkcija . Kontrolne metode doduše dozvoljavaju uzgojnim potrebama najveću slobodu pretanja, ali i to ne bez cilja i svake odgovornosti, već prema potrebama svakog okružja i uz dokaz postignutog efekta. Što se tiče praktične upotrebe kontrolnih metoda, to je Röhr l mišljenja, da one odgovaraju samo prebornoj šumi i da se ne mogu bez daljnjega prenašati i na druge sastoji nske oblike. U tom se pogledu Röhrl oštro odvaja od mnogih, koji žele općenitu primjenu kontrolnih metoda. Ali to je ujedno najbolji dokaz njegove kritičnosti i staloženosti. Ma da B i o 11 e y posvema zabacuje pojam normalnosti, ipak se taj elemenat ne može sasma eliminirati iz nauke i prakse o uređivanju šuma. Isto tako R ö h r 1 nalazi, da pitanje kontrole rezultata sječa — mjerenjem na panju — ne odgovara nje mačkim prilikama. Veoma je zanimiv onaj dio rasprave, koji govori o mogućnosti daljnjeg razvoja uređivanja šuma. Pisac konstatuje, da su sa strane uzgoja istaknuti ciljevi budućeg gospodarenja nejednolična, raznodobna i mješovita sastojina, visoke prorede, rezerve s podstojnom sastojinom, prirodno zašumljivanje, dugačka pomladna razdoblja, gospo darenje na maloj površini i t. d. Sistem uređivanja treba da vodi računa o svim tim težnjama. Što su veće diferencije u starosti pojedinih elemenata sastojine, što je intimnija veza mlade i stare sastojine, što je veća sloboda uzgojnog rada u pogledu mjesta, oblika, načina i tempa sječe, to je nezgodnija primjena površine i starosti kao vodećih veličina za određivanje etata. Na mjesto toga rada se potreba za što oštrijim ustanovljenjem drvne mase, prirasta, strukture i porasta vrijednosti. Međutim i pored svih tih strujanja i previranja bilo bi preuranjeno, već sada napuštati faktore površinu i starost i na svim linijama oštro skrenuti u drugu krajnost, ka kontrolnim metodama. Sistem uređivanja treba da vodi računa o konkretnim sastojinskim prilikama. Te međutim ne dozvoljavaju momentano napuštanje tipa pravilne visoke šume, koja će još kroz nekoliko generacija biti glavnim objektom našeg rada. - Stoga Röhr l ispravno zaključuje, da buduća izgradnja uredajnog sistema nikako ne smije da bazira na prenaglom napuštanju dosadašnjih osnova rada, već da dosadanji sistem treba proširiti i produbiti i ostalim faktorima, kao što su upoznavanje strukture i temeljnica, periodičko snimanje i proučavanje kretanja inventara, studij prosječnog i tekućeg prirasta i postotka zrelosti, bilansiranje uspjeha gospodarenja, ukamaćivanje gospodarstvene jedinice i t. d. Naročitu vrijednost polaže Röhr l na periodičku inventarizaciju zalihe, nadopunjenu sistemom primjernih ploha, što su tako živo predlagali Künanz, Weber, Eichhorn, Wagner, Trebeljahr, Thaler i mnogi drugi. Na taj će se način doći do pouzdanih brojčanih rezultata, koji će omogućiti i olakšati rješavanje mnogih statičkih problema; doći će se do konkretnih podataka, 548 |