DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1929 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Prof. Dr. A. PETRAČIĆ, ZAGREB: PRIDOLAZAK BIJELE I ŽUTE IMELE NA NAŠEM DRVEĆU (L´HABITATION DU GUI SUR NOS ARBRES) G G odine 1923. izdao je profesor münchenskog sveučilišta Dr. Karl v. Tub e uf djelo: »Monographie der Mistel«. Već sâm objarri knjige od 832 stranice pokazuje, da je gradivo o imelama vrlo opširno prikazano, a kako je prof. T u b e u f poznat kao odličan radnik na polju fitopatološkom, to je gradivo i odlično obrađeno. Mi ćemo u ovom članku ukratko navesti razdiobu gradiva ove knjige, pa će čitatelji već iz te razdiobe moći lahko uvidjeti i njen sadržaj. I. dio: 1. Uvod; 2. predhistorijski nalazi imela u Evropi; 3. uloga imela u javnom životu; 4. njemački nazivi imela, botanički i pučki, u zemljama njihovog pridolaska (obradio prof. Dr. Marzell);. 5. sadanje geograf, rasprostranjenje imela. II. dio : Morfologija (sa anatomijom), fiziologija, biologija i patologija imela. .. dio : Uloga imela u praktičnom vrtljarstvu, voćarstvu i šumarstvu. * A. Glavni dio knjige opisuje bijel u imel u (Viscum album). Poznato nam je već od prije, da T u b e u f razlikuje tri varijetete bijele imele i to: A) bjelogorična imela, koja u prirodi raste na mnogom bjelogoričnom drveću; B) jelova imela, koja u prirodi raste samo na jelama i ne prenosi se na drugo drveće; C) b o rov a i m e 1 a, koja pridolazi na Pinus silvestris i Pinus Laricio, iznimno na Pinus montana, a veoma rijetko prelazi na smreku (Picea excelsa). Ad A) Navesti ćemo ovdje utvrd e n i pridolazak bijele imele na domaćim vrstama drveća: I. Na lisnatom drveću: a) Bukva . Na bukvi nije još nigdje pouzdano nađena bijela imela. b) Hrast . Na hrašću pridolazi bijela imela vrlo rijetko: U cijeloj Njemačkoj je pouzdano ustanovljena samo na dva hrasta, u Švicarskoj na 3 hrasta, u Francuskoj i južnoj Engleskoj nađena je također na hrašću, ali veoma rijetko. Prigodom sakupljanja podataka o pridolasku imela u Hrvatskoj i Slavoniji (na zamolbu prof. Tub e uf a god. 1913., koji su podaci pregledani i svrstani po piscu ovoga članka, prije nego su bili otposlani prof. T u b e u f u) pokazali su se podaci nekih naših šumarija o pridolasku bijele imele na hrašću neispravnima, te možemo ustvrditi, da se. 516 |
| ŠUMARSKI LIST 8/1929 str. 5 <-- 5 --> PDF |
do. sada nije našao u Hrvatskoj i Slavoniji, tom glavnom i velikom području hrastovih šuma, nijedan primjerak bijele imele na domaćim vrstama hrašća. Pisac ovoga članka našao je doduše god. 1927. bijelu imelu na jednom hrastu lužnjaku u šumi Repaš, gjurgjev. imovne općine, u dvorištu lovačke kuće, no kada je dao odsjeći grane sa bijelom imelom, lako se ustanovilo, da bijela imela ne parazitira na hrastu, nego na lijepku (žutoj imeli, Loranthus europaeus), a ovaj tek na hrastu. Ova pojava, da bijela imela parazitira na žutoj imeli, nije prema navodima T u b e u f a rijetka, no svakako je kod nas ovim primjerkom prvi puta konstatirana (Slika 1.). Ova pojava lako zavede motrioca, osobito za Slika 1. vrijeme zime, kada je žuta imela bez lista, da ustvrdi, da je vidio bijelu imelu na hrastu. Ovaj je nalaz vrlo interesantan i zbog toga, što se navedeni hrast lužnjak (cea 200 god. star) nalazi u grupi od 10 sličnih hrastova, koji su svi puni žute imele, ali je samo na ovom jedinom hrastu bilo bijele imele i to ne na jednoj, nego na šest grana. Pripominje se, da u neposrednoj blizini tih hrastova ima bijele imele na bagremu, grabu i klenu. ,c) B r i j e s t. Na brjestovima (Ulmus montana, campestris, cffusa) nije do sada pouzdano ustanovljen pridolazak bijele imele, premda se 317 |
| ŠUMARSKI LIST 8/1929 str. 6 <-- 6 --> PDF |
to u izvještajima često navodi, i u izvještajima nekih naših šumarija iz godine 1913. naveden je brijest poljski kao nosilac imele, no ta tvrd rij t nije primjerkom dokazana. d) P i t o m i kost e n. Bijela imela dolazi vrlo rijetko na pitomom kestenu. Tek jedan pouzdan primjerak spominje prof. T u b e u f iz sjeverozapadne Francuske. I neke naše šumarije javile su godine 191.1. pridolazak bijele imele na pitomom kestenu, ali su bili jamačno i ti podaci neispravni, jer nisu primjercima dokazani. e) .1 o li ć. Na johama je bijela imela vrlo rijetka, te je pouzdanih primjeraka poznato vrlo malo i to na vrstama A. glutinosa i A. incana. U cijeloj Bavarskoj poznat je samo jedan primjerak na vrsti A. incana. Slika 2. (Fot. Seiwerth) f) (J r a b. Na običnom grabu pridolazi bijela imela također rijetko, no ipak nešto češće nego na prije spomenutim vrstama. Odje se jmela nadje na grabu, obično imade na stablu malo grmova, a i ti su ponajviše maleni. Rijetko se nađe stablo sa mnogobrojnim i velikim grmovima. Dva takova stara grabova stabla sa veoma mnogo grmova bijele imele našao sam, jedno uz drugo, u dvorištu lovačke kuće u šumi Repaš imovne općine gjurgjevačke, te fotografiju jednog od tih stabala donosim ovdje (Slika 2.). 318 |
| ŠUMARSKI LIST 8/1929 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Nabijelo m grab u (OstTya carpinifolia) nađena je bijela imela također. g) Jasen. Interesantni su Tube uf ovi podaci o pridolasku bijele imele na običnom jasenu (Fraxinus excelsior). On je na ovoj vrsti drveća nije našao nigdje u Bavarskoj i navodi, da se i drugdje nadje Slika .. Cista jasenova sastojina sa primjercima bijele imele. 319 |
| ŠUMARSKI LIST 8/1929 str. 8 <-- 8 --> PDF |
vrlo rijetko, no da često pridolazi na Fr. pubescens i Fr. americana . Međutim kod nas pridolazi bijela imela pouzdano na običnom jasenu i to vrl o često , te smo je posvuda našli gotovo u svim šumama Podravine i Posavine. (Slika 3.) h) Š 1 j i v e i trešnje. Na običnim šljivama (Prunus domestica) nije prof. Tub e uf nikada našao bijelu imelu, a ima priposlan samo jedan pouzdan primjerak, premda su navodi o pridolasku imele na ´šljivama vrlo česti. Isto se vrlo rijetko nađe bijela imela na običnim trešnjama (Prunus avium). Ostale vrste rodova Prunus i Amygdalus napada bijela imela nešto češće. i) Ja b u k e. Jabuke nose vrlo često grmove bijele imele, gotovo najčešće od svih bjelogoričnih vrsta drveća. j) Kruške . Na kruškama pridolazi bijela imela rijetko. k) O r a h. Javljano je sa više strana, da i na običnom orahu (Juglans regia) pridolazi bijela imela, no nisu poslani primjerci, pa radi toga ta saopćenja nisu pouzdana. Pouzdano je ali, da bijela imela pridolazi na vrstama Juglans nigra i Juglans cinerea. 1) P 1 a t a n e. Platane su također spominjane medu nosiocima imele, no ti podaci nisu pouzdani, jer nisu priposlani primjerci. m) I) u d o vi i u 1 j i k e. Nisu poznati primjerci bijele imele sa ovih vrsta drveća. n) Divlj i kesten . Na divljim kestenima javlja se bijela imela, no više na vrsti Aesculus Pavia, nego na vrsti Aesculus hippocastanum. o) S v i b i dren . Nije pouzdano, da bijela imela pridolazi na ovim vrstama. p) Ostale vrste 1 i s t a č a. Na ostalim vrstama lisnatog drveća — kao na brezama, javorima, lipama, vrbama, topolama (na jablanu ne pridolazi valjda radi posebnog uzrasta grana), bagremu, kopfiviću, lijeski, glogu, i sorbus vrstama — pridolazi bijela imela dosta često. r) Ž u t a i m c 1 a. Bijela imela parazitira češće na žutoj imeli, kao što smo to već napred u ovom članku naveli. s) B i j e 1 a i m e 1 a. i na istovrsnim grmovima javlja se bijela imela kao parazit. t) Č e t i n j a v o drveće. Na četinjavom drveću ne raste bjelogorična imela. Ad 13) Jelova bijela i m e 1 a. Jelova bijela imela raste u prirodi u glavnom na običnoj jeli (Abies pectinata), ali pridolazi u Grčkoj i na grčkoj jeli (Abies cefalonica), te na Kavkazu na kavkaskoj jeli (Abies Nordmanniana) i u Maloj Aziji na Abies cilicica. Ad C) B o r o v a bijela imela. Borova bijela imela raste na napred pomenutim vrstama borova (str. 1.), a prelazi, prem vrlo rijetko, i na smreke. Na našem arišu, na borovicama, tisi i na svim čempres vrstama ne pridolazi bijela imela u prirodi. 32Q |
| ŠUMARSKI LIST 8/1929 str. 9 <-- 9 --> PDF |
D) Loranthus europaea, žuta imela, Hjepak. Žuta imela pridolazi kod nas na Quercus sessiliflora, pedunculata, Cerris, pubeseens, palustris i dr., te na pitomom kestenu (Castanea vesea). Neki podaei o pridolasku žute imele na lipama nisu dokazani primjercima, prema tome nisu pouzdani, te bi nam bila učinjena usluga, ako bi nam koja šumarija takav primjerak dostavila. Pridolazak žute imele na pitomom kestenu spominje Tub e uf također tek kao vjerojatan, jer da nema za to primjerka. Slika 4. Donosimo ovdje fotografiju žute imele na pitomom kestenu iz Zagrebačke gore (Slika 4.), gdje se ona nalazi na stablima pitomog kestena vrlo često. Résumé. Partant de l´oeuvre du baron de T.ubeuf intitulée »Monographie der Mistel«, l´auteur rapporte sur ses observations a l´égard de l´habitation du gui (viscum album et loranthus europaea) sur diverses nos essences. 521 |