DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1929 str. 8     <-- 8 -->        PDF

vrlo rijetko, no da često pridolazi na Fr. pubescens i Fr.
americana . Međutim kod nas pridolazi bijela imela pouzdano na
običnom jasenu i to vrl o često , te smo je posvuda našli gotovo u
svim šumama Podravine i Posavine. (Slika 3.)


h) Š 1 j i v e i trešnje. Na običnim šljivama (Prunus domestica)
nije prof. Tub e uf nikada našao bijelu imelu, a ima priposlan samo
jedan pouzdan primjerak, premda su navodi o pridolasku imele na ´šljivama
vrlo česti. Isto se vrlo rijetko nađe bijela imela na običnim trešnjama
(Prunus avium). Ostale vrste rodova Prunus i Amygdalus
napada bijela imela nešto češće.


i) Ja b u k e. Jabuke nose vrlo često grmove bijele imele, gotovo
najčešće od svih bjelogoričnih vrsta drveća.
j) Kruške . Na kruškama pridolazi bijela imela rijetko.


k) O r a h. Javljano je sa više strana, da i na običnom orahu (Juglans
regia) pridolazi bijela imela, no nisu poslani primjerci, pa radi toga
ta saopćenja nisu pouzdana. Pouzdano je ali, da bijela imela pridolazi na
vrstama Juglans nigra i Juglans cinerea.


1) P 1 a t a n e. Platane su također spominjane medu nosiocima
imele, no ti podaci nisu pouzdani, jer nisu priposlani primjerci.
m) I) u d o vi i u 1 j i k e. Nisu poznati primjerci bijele imele sa ovih
vrsta drveća.
n) Divlj i kesten . Na divljim kestenima javlja se bijela imela,
no više na vrsti Aesculus Pavia, nego na vrsti Aesculus hippocastanum.
o) S v i b i dren . Nije pouzdano, da bijela imela pridolazi na
ovim vrstama.


p) Ostale vrste 1 i s t a č a. Na ostalim vrstama lisnatog
drveća — kao na brezama, javorima, lipama, vrbama, topolama (na jablanu
ne pridolazi valjda radi posebnog uzrasta grana), bagremu, kopfiviću,
lijeski, glogu, i sorbus vrstama — pridolazi bijela imela dosta često.


r) Ž u t a i m c 1 a. Bijela imela parazitira češće na žutoj imeli, kao
što smo to već napred u ovom članku naveli.
s) B i j e 1 a i m e 1 a. i na istovrsnim grmovima javlja se bijela
imela kao parazit.
t) Č e t i n j a v o drveće. Na četinjavom drveću ne raste bjelogorična
imela.


Ad 13) Jelova bijela i m e 1 a.


Jelova bijela imela raste u prirodi u glavnom na običnoj jeli (Abies
pectinata), ali pridolazi u Grčkoj i na grčkoj jeli (Abies cefalonica), te na
Kavkazu na kavkaskoj jeli (Abies Nordmanniana) i u Maloj Aziji na Abies
cilicica.


Ad C) B o r o v a bijela imela.


Borova bijela imela raste na napred pomenutim vrstama borova
(str. 1.), a prelazi, prem vrlo rijetko, i na smreke.
Na našem arišu, na borovicama, tisi i na svim čempres vrstama ne
pridolazi bijela imela u prirodi.


32Q