DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1929 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Ako li je r = polumjer tanjeg, B debljeg kraja, onda je koef. pada i/ ** 2 —i— **2 ,y D—d B VT takovog trupca d r r r = .~2~ — i — 04142 (Vidi sliku 10.). Promotrimo jedan od tih okrajaka, što nastaju isijecanjem ovakove grede iz takovog trupca. Budući da je siječen prikraćeni čunj ravninom, koja je paralelna sa njegovom glavnom osi, to je sjecišna krivulja hiperbola. Jednadžba hiperbole glasi općenito (ako je os ., odnosno L, postavljena kao u si. 11.): .. V (8) 81. 11. Postavimo os ordinata u tjeme desne polovine hiperbole [u slici 11., i promotrimo samo tu desnu polovinu, jer zapravo je za nas samo ona od interesa. Onda nam jednadžba hiperbole općenito glasi: .) = — V .2 -|-(9) . a 81. 12. Da uzmognemo odrediti konstante a i b, razmotrimo jednu sjecišnu hiperbolu iz si. 10. Neka ju prikazuje si. 12. Konstanta a nije ništa drugo već udaljenost tanjeg kraja trupčevog, dakle tanjeg kraja kusatog cunja, od vrha zamišljenog potpuno g cunja. Zamislimo si kusati čunj nadopunjen na puni čunj i ne samo to, već i produžen matematski dalje, kako to prikazuje si. 13. Dio ABC´D ili ako hoćemo A´B´C´D´ neka bude, uzmimo, naš konkretan 377 |