DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1929 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Što se tiče specijalnih cijena jelovoga i bukovoga drveta na sušačkom i senjskom tržištu, koje sam naveo, dodajem, da kupac u pravilu ne pita za šumsku taksu, intenzivnost prerađuje, proizvodne troškove i t. d., već robu pregleda i pogađa se. Tako je u trgovini. Nema na Delti ili Brajdici oznake provenijencije materijala, niti je treba. Zašto g. F. spominje i podvlači bukov raritet, bjelicu, kao važn u činjenicu, za čiju cijenu odmah navodi, da je sporedna , nije nam jasno. Riječ je o bukvi, bila ona crvena ili bijela. Prema tomu iz izuzetka nisam činio pravilo. Što je po g. F. sporedno i izuzetno, ne može biti važno i pravilno. Ima mjestimice čitavih kosa u Velikoj i Maloj Kapeli (na pr. od Krivoga puta do Mošunja), gdje je bukva mahom bjelica, kao što ima i položaja, gdje je bukva vrlo cjepka, bila ona crvena ili bijela. Da najviše na šumsku taksu, a pogotovo na tržnu cijenu, upliviše nesolidnost konkrencije šum. trgovaca, to je izuzetak, a taj ne čini pravila (osim možda u Gorskom Kotaru, kako bi se izrazio g. F.). Konkurencija kod prodaje u šumi na panju dosta je česta pojava, dok te konkurencije na pijaci nema i to s razloga, što je kod kupovanja u šumi manji riziko, jer je šumska taksa najmanji uložak u šumskoj trgovini, pa se s njom mnogo puta i ne računa. Ne stoji ni navod g. F-, da je p o j a m dobre šum. uprave bio u svoje doba početak ove polemike, već valjana organizacija uprave, a osobito dobr a volj a izvršujućih organa, što je jedan od gg. profesora indirekte osporavao krajiškim šumarima. Nisam se mogao uvjeriti ni o tom, da je omjer 1 : 3 ideal svih naših mlađih šumara. To ne može biti ni kod T. T., a kamo li u krajiškim šumama. Podatke o produkciji jelove i bukove drvne mase u ovdašnjim šumama naveo sam po postojećim, a do danas neoborenim podacima. Najnoviji podaci, koji bi to za naše Kapelske šume oprovrgli, nisu mi poznati, pa molim g. F., da nam ih izvoli priopćiti. Stvarni omjer prihoda bukve nije prema tomu pobijan prostom mojom konstatacijom, da ima bukovih sastojina sa preko 300 ms totalne drvne gromade. Prema tomu moglo je izostati daljnje nepravilno zaključivanje g. F. o pogrjesnom mojem operisanju s osnovnim pojmovima šumarstva. Ipak nije posve na mjestu, kad se taj rad u prilog bukvi smatra nezdravim kao odraz nezdravoga poslijeratnoga vremena, u kojem živimo. Nije bila zdrava pojava, što je jedno uzorno vlastelinstvo davno prije rata, u sređenijim prilikama, na najvećem dijelu svojega posjeda gotovo posve uklonilo bukvu, ma da se uzorno šumsko gospodarstvo mora da drži naukom utvrđenoga omjera u pogledu smjese jele prema bukvi. Nije zdrava pojava ni to, kad se na mjerodavnom mjestu toliko rezolutno govorilo o apsolutnoj nerentabilnosti bukve i kad stariji činovnik zbog toga mora mlađe da upozorava, kako bukva ipak nešto više vrijedi, pogotovo na Kršu. G. F. voli također ironizirati, kad tvrdi, da mi u bivšoj vojnoj Krajini iz izuzetka činimo pravilo. Ali nije nezdrava pojava, već nešto drugo, kad šumar jednoga kneza ne pazi dovoljno na granicu kulturnoga načina polemiziranja. 409 |