DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1929 str. 49 <-- 49 --> PDF |
priznaje ni toga naslova, uputno bi bilo, da se za oblasne šumarske referente usvoji naslov »Oblasni šumarski direktor«. U slučaju, da Vaše Gospodstvo po mišljenju i predlogu svojih savjetnika ne bi izvolilo prihvatiti ovaj prema sadašnjim prilikama potpuno obrazloženi predlog za imenovanje »Oblasnih šumarskih direktora«, tada mi je čast zamoliti Gospodina Ministra, neka bi odredio, da u buduće pri imenovanju oblasnih šumarskih referenata personalni referent ministarstva posveti naročitu pažnju tome, da se ne imenuje netko Oblasnim šumarskim referentom kod oblasti, kod koje već postoji oblasni šumarski referent, osim ako bi ujedno bilo izdano i riješenje, što ima da bude sa onim »oblasnim šumarskim referentom«, koji već otprije ima dekret o imenovanju »oblasnim šumarskim referentom« dotične oblasti. Pogotovo je ovo potrebno onda, ako je novoimenovani »oblasni šum. referent« kud i kamo mlađi po broju službenih godina od oblasnog šumarskog referenta, koji već otprije vrši ovu službu kod dotične oblasti. Na ovaj način izbjeći će se nemilim nesuglasicama medu samim kolegama, u kojim se nesuglasicama i nehotice jedan o drugom razno izražava pred dotičnim velikim županom, radi čega mnogo stradava ugled šumarske struke. Osobito moram naglasiti, da se kod samog ministarstva šuma i rudnika ne posvećuje nikakova pažnja, pače se pokazuje neko nerazumijevanje prema »političkom šumarstvu«. Kod ministarstva vodi se samo računa o »Kr. Direkcijama šuma« i o »Direkcijama imovnih općina«, dok se o »političkoj upravi« ne vodi nikakova računa, o čemu slijedi poseban moj podnesak na vaše gospodstvo. Naglašujem, da je djelokrug i položaj Oblasnih šumarskih referenata sličan, pače i veći od djelokruga i položaja Direktora kr. Direkcija šuma. Jer šumarska politika države izvršuje se u glavnom po oblasnim šumarskim referentima, a nipošto po kr. Direkcijama šuma. Kr Direkcije šuma brinu se jedino za državn e šume, dakle za privatnu svojinu države, a samo je uredovanje kod njih vrlo jednolično. Oblasni; šumarski referenti naprotiv izvršuju s jedne strane pravu šumarsku politiku države po zakonu od 26. aprila 1922. o opštoj upravi, po zakonu od 26. aprila 1922. o oblasnoj i sreskoj samoupravi, te po raznim drugim zakonima o šumama i lovu, dok s druge strane vode stručnu upravu i gospodarstvo nad šumama zemljišnih zajednica kao i državni nadzor nad svim šumama raznih vrsti i kategorija privatnih šumovlasnika, tako da se uredovanje ovblasnih šumarskih referenata proteže na kud i kamo veće šumske površine i raznoličnije šumsko gospodarstvo. Osim toga je to uredovanje skopčano sa kud i kamo većom odgovornošću. Primjera radi navadam, da šumska površina kr. Direkcije šuma u Zagrebu, koja je po svojoj veličini druga po broju (najveća je kr. Direkcija šuma u Sarajevu) iznosi cirn 132.250 ha sa 18. šum. uprava i dvije »režije«. Naprotiv šumska površina Zagrebačke oblasti, koja se po veličini ne broji medu prve, iznosi 282.833 ha, također sa 18 sreskih šum. uprava, tri gradske šum. uprave i velikim brojem šumarija većih privatnih šumoposjednika, nad kojima vrši nadzor glede šumske administracije i gospodarstva oblasni šumarski referent Zagrebačke oblasti. Od iskazane šumske površine Zagrebačke oblasti sa ukupno 282.833 ha otpada po vrsti vlasništva: na privatne šume 151.404 ha ili 54%, na komunalne 112.988) ha ili 40%, a na državne 18.441 ha ili 6%. Poznata je činjenica, da se svi ostali referenti oblasnih velikih župana nalaze u položaju činovnika I. ´kategorije III. grupe, pa se stoga već obzirom na onaj prvenstveni položaj, što ga zauzima šumarstvo na polju .privrede, samo od sebe preporuča, da oblasni šumarski referenti zauzmu isti činovnički položaj, kao i ostali (pravni i stručni) referenti. To zahtijeva i zaštita šumarske časti vis a vis drugih struka, pa je potrebno, da ne dolaze prigovori Glavne Kontrole, da zakon ne poznaje oblasnih šumarskih referenata dotično oblasnih šumarskih direktora, koji imaju pravo, da sa 50% budu uvršteni u, I. kategoriju III. grupu, a sa 50% u I. kat. IV. grupu. 415 |