DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1929 str. 20 <-- 20 --> PDF |
zadrže svoju ljepivost i do jedan mjesec dana. Gusjenice, penjući se uz stablo, hvataju se na tim ljepivim prstenima. Na lipi, koje također mnogo imade, najčešće dolazi Bombix lanestris. Izvala nema. Sastojina se postepenim i umjerenim proređivanjem privikava s jedne strane na vjetar, dok su s druge strane rubovi starijih sastojina zaštićeni valjanim vjetrobranim pojasom. U borovim sastojinama, koje se rano same od sebe proreduju, pod sijava se — u svrhu zaštite tla — jela, smreka, bukva, grab, lipa, t. j . vrsti, koje podnose ,sjenu i polusjenu. Iza što smo prošli 12 odjela ovog revira, bili smo počašćeni bogatom zakuskom, a zatim smo se prevezli u revir Vohančice. Stanje ovog revira također nas je zadivilo. Dugo smo prolazili lijepim mješovitim sastojinama hrasta i bukve, a nakon toga prevezli smo se u revir Svinošice. Čitav ovaj revir leži na kremenim konglomeratima, gdje šuma osobito dobro uspijeva. U odjelima, kojima smo prošli, naišli smo na mnogo izrađenih sortimenata, naročito jelovih, smrekovih i borovih oblica, pravilno složenih uz puteve. Jelove i smrekove oblice unovčuju se u glavnom kao celulozno drvo, a borove kao ogrjev. Grane su također na sječinama pobrane i složene u složaje. Prodaju se seljacima za ogrjev. Svi radovi oko izrade šumskih produkata vrše se u vlastitoj režiji. Na licitacijama se prodaju posve gotovi i složeni sortimenti, tako da kupac ima u šumi tek toliko posla, koliko mu je potrebno za izvoz. U mješovitim se sastojinama namjerno uzgaja, kako smo opazili, posvuda bukva, jer ona osim toga, što vrlo dobro štiti tlo, najbolje formiše vrijednu sastojinu. Velika se pažnja posvećuje lovu. U hrastovim i bukovim sastojinama, gdje iza prorede radi većeg pristupa svijetla izbiju postrani pupovi — živici — i razviju se u grane, obavlja se kresanje tih grana. Te grane — kao i u sječinama preostalo lišće od hrasta, bukve i javora — posebno se suše i slažu u lisnike, odakle se zimi daje divljači u posebno napravljenim hraništima. Jarebika (Sorbus aucuparia) posvuda se ostavlja za hranu pticama. Na više mjesta naišli smo na slike sv. liuberta, zaštitnika lovaca, obješenih na stablima u visini oko 3 m. Pri ručku, koji nam je priređen u šumi, posjetio nas,je načelnik grada Brna gosp. Kare i T o m e š sa nekoliko gradskih zastupnika. Tom su nas zgodom gg. gradski šumari upoznali sa stanjem šuma grada Brna u općenitim crtama. Današnji opseg tih šuma iznosi 5.360 ha, a sastoji se iz 7 revira, koji su međusobno odijeljeni. Sijelo glavne uprave je u Kufimu, koji je 13´5 km udaljen od grada Brna. Najviša tačka u tom imanju je u reviru svinošičkom na grebenu Babylom, a iznosi 563 m. Važno je spomenuti, da se baš na području ovog imanja stiču dvije forme flore: južnoistočno-evropska , t. zv. pontska, sa srednjo-evropskom. Pojedino drveće zastupano je ovako: smreke ima 30%, jele 28%, bora 20%, hrasta 10%, ariša 4%, bukve 6%; osim toga ima brijesta, javora, lipe, graba, johe, borovca i pseudočuge -- svega oko 2%. Šume se pomlađuju prirodnim putom. Umjetnim se načinom popunjavaju vrijednije vrsti, kao ariš i hrast, i to ondje, gdje nema starih stabala. Cilj je gospodarenju postignuće najvećeg kvalitativnog i kvantitativnog prirasta. Sa šumama se upravlja po šumarničkom sistemu. Svim šumama upravlja zbor od 9 članova. Predsjednik toga zbora ujedno je i referent 444 |