DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1929 str. 28     <-- 28 -->        PDF

izgradnje prometala i pilana u slavonskim šumama kao i velike građevne djelatnosti u
Evropi. Cijene naglo rastu. 3. Period rata (t. j . zatvorenih granica) i devalvacije od
1914. do 192& 4. Od 1922. dalje — period obnove i stabilizacije.


Kada bismo produžili predratni tok grafikona, cijene postignute u god. 1928. nekako
bi odgovarale cijenama, koje bi dalo produženje prosječne krivulje ispred rata,


t. j . kao da uopće nije bilo rata.
Ovo rastenje cijena hrastovim služi odlično.kao primjer za izračunavanje procenata
prirasta skupoće. Ujedno ovo kretanje cijena kroz niz godina lijepo pokazuje,
kako zamašniji historijski događaji djeluju bitno i na cijene drvetu, pa prema tome i
na samo šum. gospodarstvo. Dr. N. N.


Ing. Dr. J .H. Fiatscher: Handbuch des Sägebetriebes. Anlage, Einrichtung und
Betriebstechnik der Sägeindustrie. Berlin, 1929.


Nekad je cjelokupno znanje i poslovanje u šumskoj industriji i trgovini baziralo
na empiriji. Viši personal dolazio je u tu struku mahom iza apsolviranja trgovačkih
škola, a tehničko znanje pribavljao si praksom u šumskoj manipulaciji i u preduzećima.
Niži personal pripravljao se za svoj poziv ponajviše samo empirijskim putem, prolazeći
često kroz razne faze počam od običnog radnika. 0 kakvoj teoretskoj izobrazbi u
tehničkom pogledu nije bilo ni govora.


Istom u novije vrijeme pokazalo se, da i šumska industrija morj držati korak
sa napretkom moderne tehnike, koja je u svim granama ljudskog rada izazvala veliki
preokret. I u ovoj privrednoj grani došlo se do osvjedočenja, da je veliki problem pojeftinjenja
produkcionih troškova u tijesnoj vezi sa tehničkim usavršavanjem prerade
i sa organizacijom rada na racionalnoj osnovi. Kada je velik dio evropske drvne industrije
iza rata zapao u krizu te su mnoga preduzeća obustavila ili barem ograničila
produkciju, onda se i dotle konzervativna industrija uvjerila, da je jedini izlaz iz teškog
položaja u brzoj promjeni dotadašnjeg sistema i u reorganizaciji poslovanja u pravcu
promijenjenih prilika. Sve su oči bile uprte u Ameriku i nordijske države, gdje su se
već i u šumskoj privredi pokazivali prvi rezultati mehanizacije, fordizacije, racionalizacije,
intenzivisanja i drugih metoda modernog poslovanja.


S time u vezi šumska industrija i trgovina pokazuje naročito u zadnjih deset
godina nagli razvitak na svakom polju. Teoretskoj strani posvećuje se velika pažnja
i u stručnoj literaturi pojavljuju se imena Hufnagla, Abelesa, Marcheta, Jauke, Lippmanna,
Qillratha, Balca, Bouteillera, Ekman-Wesslena, Oakleafa, Razousa, Sieckmanna,
Oxholma i dr., koji su za nekoliko godina obogatili ovu granu stručne literature
mnogobrojnim edicijama na svim svjetskim jezicima. Osnivaju se niže i srednje stručne
škole, a visoke šumarske škole kao jedini naučni predstavnici integralne šumarske
privrede počinju posvećivati sve veću pažnju šumskoj trgovini i industriji osnivajući
u tu svrhu zasebne katedre i institute, u kojima se proučavaju znanstveni metodi prerade
drveta i prate svi momenti, važni za proučavanje konjunkture na svjetskom drvnom
tržištu. Kod toga je igrao važnu ulogu momenat, da su danas visoke šumarske
škole jedini zavodi za višu teoretsko-tehničku spremu onog personala, koji se kani
posvetiti ovoj grani šum. privrede, a došlo se do spoznaje, da je i za stručno šumarsko
osoblje važno poznavanje šumske industrije i trgovine, jer su ove grane sa šumarskom
produkcijom još na mnogo mjesta tako tijesno vezane, da jednostranost i izolovanost
u nastavi mora uroditi štetnim posljedicama u praktičnoj primjeni. Istom na višem
stepenu napretka u šum. privredi može se pomišljati na diferencijaciju i specijalizaciju,
uslijed čega kod nekih visokih šum. škola već vidimo dijeljenje šumarske nastave u
odsjeke, kako je to već odavna uređeno na visokim tehničkim školama.


Jedna od prvih visokih škola, koja je u punoj mjeri shvatila važnost nastave iz
šumske trgovine i industrije za šumarski stručni personal, bila je bečka Bodenkultura,
koja već odavna ima specijalnu katedru za šumsku trgovinu i industriju. Sada je pro


452