DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11/1929 str. 30     <-- 30 -->        PDF

zcni a jejich upotrebeni v praksi. (Nove smjernice uređivanja šuma i njihova primjena
u praksi). — J. Frič: Rationalisace hospodârstvi v malolesich. (Racionalizovanje gospodarstva
malih šumoposjeda). — Ing. Racka: Ruzné zpusoby vydeje dreva a nekolik
poznâmek k prodejnim smlouvâm. (Razni načini prodaje drveta i neke primjedbe prodajnim
uslovima). — Dr. Sigmund: Novodobé sméry v pëstovâni lesu a praktičke zkušenosti
v nich dosud nabyté (Moderne smjernice uzgoja šuma i praktički pokusi njihove
primjene).


Revue des Eaux et Forets. No. 7. — M. Flaugere: Plantes exotiques et arboretums
. . . (Nastavak). — M. G. Luneau: La foret du Donon (Šuma Donon). — M. J.
Sornay: La peche et la pisciculture eu Haute-Savoie (Ribarstvo i uzgoj riba Visoke
Savoie-1). — M. E. Hubault: Chronique entomologique (Entomološka kronika).


Annales de l´Ecole nationale des eaux et forets et de la station de recherches et
expériences forestieres. Tome II. 1928. — Noisette: Etude de peuplements feuillus pendant
la période de la régénération (Istraživanja sastojina za vrijeme pomlađivanja
oplodnim sječama). — Sauer: L´Italie forestiere (Šumarstvo Italije).


Sylwan. Nr. 3. — J. Qoetz: Obserwacje dotyczqce szeelin mrozowych (Opažanja
raspuklina od studeni, koje su nastale zimi 1928./1929. na stablima u Poznanju i bližoj
okolini). — F. Krzysik: Nowoczesne metody praey w przemysle tartacznym (Moderni
metodi rada primijenjeni u pilanama).


Tharandter Forstliches Jahrbuch. Hft 7. — Ostwald: Etatstudien (Studije etata).


— Dr. Vietcnghoff-Riesch: Aus der Wirtschaft . . . (Nastavak).
Zeitschrift für Forst- und Jagdwesen. Hft. 8. — Brandenburg: Die Massenjägerei
in den Feldmarksjagden (Pitanja uređenja lova). — Dr. Martin: Aufwendung der geschichtlichen
Methode (Nastavak). — F. Schwertfeger: Zuwachsmehrung durch Harzung
(Povećanje prirasta uslijed smolarenja. Mjereni su debljinski prirasti u dvjema smolarenim
sastojinama. U jednoj sastojini na 30 stabala, u drugoj isto na 30 stabala. U
raznim stabalnim visinama, većinom u visinama od 5 do 25 m., mjereni su direktno
debljinski prirasti. Autor dolazi u glavnom do, slijedećeg zaključka: 1. Pojedina stabla
reaguju različito svojim prirastom na podražaj, proveden smolarenjem. 2. U glavnom
se može konstatovati ,p o v e ć a n j c prirast a djelovanjem smolarenja. To povećanje
prirasta kulminuje u trećoj godini poslije početka smolarenja. Poslije toga se
povećanje lagano umanjuje. 3. Prosječno povećanje, debljinskog prirasta unutar prvih
6 godina iznosilo je 30%. 4. Prirast se po autoru gomila u srednjim partijama, stabla).


— Hey: Das Eichensterben in Westfalen, (Sušenje hrastova u Westfalskoj).
Forstwissenschaftliches Centralblatt. Hft 15. — L. Fabricius: Forstliche Versuche.
Durchmesserunterschiede gefrorenen und aufgetauten Stammholzes von Fichten und
Buchen (Razlike u promjerima između smrznutog i odmrznutog drveta smrekove i
bukove deblovine. Često sej e dešavalo, da mjerenja provedena po trgovcu ili kupcu
deblovine u razno vrijeme nisu međusobno harmonovala. Navađao se je tome katkada
kao razlog, da je u doba jednog mjerenja bilo drvo smrznuto, dok u doba drugog mjerenja
nije bilo. Ovim eksaktnim mjerenjima Fabriciusovim na 80 smrckovih debata
i 57 bukovih dokazano je, da nema gotovo nikakovih razlika u veličinama promjera
između smrznutog i odmrznutog drveta kod smreke i bukve). — M. Tkatschenko:
Untersuchungen der Wälder,, der Standortsverhältnisse und der Forstwirtschaft Russlands
(Istraživanja šuma, prilika staništa i šumskog gospodarstva u Rusiji. Pisac sakuplja
i ukratko prikazuje probleme, kojima se bave šumarske eksperimentalne stanice
i šum.fakulteti u Rusiji. Koliko je to golem i važan posao, može se zaključiti već i iz
toga, što Rusija posjeduje na svojim, područjima gotovo K šuma čitave zemaljske
kugle. Na jednome mjestu svog prikaza spominje pisac i pokuse s našom Pice-om


454