DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11/1929 str. 31     <-- 31 -->        PDF

o m o r i c o tn. Spominje, da je ona u sjevernijim širinama otpornija protiv mrazova.
Spominje i pokuse sa raznim drugim inozemnim drvećem. Spominje probleme stepskog
šumarstva, pošumljavanja, uzgoja sastojina, prirodnog pomlađivanja, pitanje sjemena
itd. itd.).
Mitteilungen der Schweizerischen Centralanstalt für das forstliche Verzuchswesen.
XV. Hf. 2. — O. Schneider-Orelli, C. Schaeffer, R. Wiesmann: Untersuchungen
über die Weisstannenlaus Dreyfusia nüsslini in der Schweiz (Istraživanja o jelovom
ušencu Dreyfusia nüsslini). — H. Burger: Holz, Blattmenge und Zuwachs.


I. Mitteilung. Die Weymouthsfölhre. (Drvo, količina lišća i prirast kod .borovca.
Istraživanja specifičkih težina drveta, sadržaja na vodi i zraku, utezanje drveta,
količina srži, omjeri između deblovine, kićevine i iglica, te količine iglica. Jedan kg iglica
sadrži po tim ispitivanjima 50.000—120.000 iglica. Najmanje pokusno stablo 9 cm promjera
jmalo je 190.000 iglica. Pokusno stablo debelo 41 cm imalo je 6,6 milijona iglica
ili 940 m2 površine iglica. Po hektaru imadu sastojine borovca 140.000—170.000 nr
površine iglica. Prirast je na pojedinom stablu ovisan do izvjesnog stepena o količini
iglica. Da se uzmogne producirati 1 m3 drveta kroz jednu godinu potrebno.je 600 do
1500 kg svježih iglica, što u prosjeku iznosi oko 10.000 m2 transpiracione i asimilacione
površine iglica.) — Verner Nägeli: Die Eiablage des grauen Lärchenwicklers (Kako
odlaže jajašca Qrapholitha diniana). — Dr. Flur y: Über den Aufbau des
Plenterwaldes (O konstrukciji prcborne šume. Sa 14 pokusnih ploha
u prebornim šumama Švicarske sakupljeni su i raspravljeni podaci. Pokusne su plohe
obično velike 2 do 4 ha. Razmotreni su svi elementi sastojina. Staros t je u prebornoj
šumi od malene važnosti. Zato se ipak može za prebornu šumu reći, da u kraće
vrijeme općenito producira deblje Sortimente u usporedbi sa jednako starom visokom
šumom. Visin a je i u prebornoj šumi karakteristična za bonitet staništa. Svakako
nikako ne, srednja sastojinska visina, jer o njoj uopće ne može biti govora, već napose
srednje visine pojedinih jačih debljinskih razreda. Visine slabijih debljinskih razreda
ne mogu biti indikatori stojbine. Slabiji debljinski razredi pokazuju, dapače na raznim
bonitetima gotovo iste visine. Važna je po autoru razdioba sastoji n s ke
drvne mase na pojedine debi j. razrede. Potonja da je vrlo važna za
prosuđivanje boniteta stojbine. Sama drvna zaliha naime ne može biti u prebornoj
šumi indikatorom stojbine. Autor navada plohe sa istim zalihama, a ipak su evidentno
raznih boniteta. Dalje raspravlja autor pitanje idealne drvne zalihe u prebornoj šumi
kao i pitanje broja stabala te jačine sječa. Dr. N. N#
IZ UDRUŽENJA


ZAPISNIK


V. redovite sjednice Upravnog odbora Jugoslovenskog šumarskog udruženja,
održane dana 7. septembra 1929. god. u Mariboru.
Sjednica se održaje u prostorijama velikog županstva u Mariboru.
Prisutni: predsjednik Ing. Vili m Čmelik ; potpredsjednik: Ing. Mila n L enarčić;
tajnici: Ing. Branko Manojlović i Dr. Nikola Neidhardt; odbornici
: gg. Rohr, Grünwald, D r n i ć, S a c h e r, P r p i t Miodragović,
F r a n c i š k o v i ć, D o j k o v i ć, S e v n i k, Lang i B a r a n a c.
Sjednici predsjeda predsjednik g. Ing. Vili m C m e 1 i k.


455