DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1929 str. 11     <-- 11 -->        PDF

postao problematičan.8 Naše drvno tržište dugo je vremena osećalo
teškoće, nastale usled kolebanja valuta. Ove su teškoće dolazile ne samo
od domaće valute, koja je uplivisala na proizvodne troškove, već u još
većoj meri od stranih valuta, u kojima se prodavalo drvo, a to je bila u
prvom redu lira i franc, franak. Na drugom mestu pokušao sam dokazati,
kako su oscilacije ovih valuta pokraj ostalih poteškoća nepovoljno
delovale na naš izvoz šumskih proizvoda.9 Iza stabilizacije spomenutih
valuta, kojoj je predhodila stabilizacija domaće novčanice, nestalo je
faktora, koji je i u inače već tešku atmosferu poratne trgovine uneo
mnogo poteškoća i onemogućavao orijentaciju. Danas je situacija već
mnogo bistrija, kalkulacija je olakšana i dok devize Paris i Milano pokazuju
ravnu crtu, za to vreme i izvozna trgovina u punoj meri iskorišćuje
konjunkturu i njezina krivulja ne pokazuje više onih nervoznih
oscilacija, koje su bite karakteristične za vreme naglih i velikih valutnih
diferencija. (Vidi diagram).


Pokraj valute uplivisale su na izvoz šum. proizvoda još i prometne
poteškoće, tarifni stavovi, carine, i trgovinska politika, o čemu je bilo
detaljno govora u spomenutoj studiji o izvozu šumskih produkata i drugim
publikacijama.10 Mnoge su od tih poteškoća u toku vremena uklonjene
i danas se sve manje čuje tužba na te zapreke — ne samo kod nas,
već i u drugim zemljama, gde su državne vlasti postepeno uklanjale
s puta razne poteškoće dižući konkurencijonu sposobnost svojoj šumskoj
industriji. Ostaju još poteškoće, koje se nedadu dekretirati, već su više
manje u rukama same industrije ili su funkcija konstelacije prilika na
svetskom tržištu. Tu dolaze u obzir tri faktora, o kojima zavisi rentabilnost
poslovanja u ovoj grani privredne delatnosti. To su: tržna cena,
šumska taksa i troškovi proizvodnje.


Šumska trgovina može na prodajnu cenu uplivisati posredno, smanjujući
ponudu (na pr. slučaj sporazuma Finske i Švedske radi ograničenja
proizvodnje) ili određujući prodajne cene pojedinim sortimentima
(na pr. slučaj s kartelom rumunjske drvne trgovine). Uopšte se može
konstatovati, da se u zadnje vreme sve većma raspoznaju konture
konce ntracijonih težnja u svetskoj drvnoj trgovini, što je došlo
do izražaja i u referatima i zaključcima zadnje drvarske konferencije u
B r a t i s 1 a v i.11


Kod nas ne samo da nije provedena koncentracija snaga radi zajedničkog
istupa i obrane integralnih interesa šumske industrije i trgovine
prema vani, već se baš u zadnje vreme pojaviše nemile borbe u
šumskoj industriji, koje — barem za sada — onemogućuju bilo kakovu
zajedničku akciju.


8 Dr. .. Kalbhenn : Die Bewegung der Holzpreise in Deutschland. 1924. p.
11 i 19.


Dr. Max En dres: Handbuch der Forstpolitik. 1922. p. 583.


9 Ing. M. Marinović : Prilog proučavanju izvoza i uvoza šum. produkata.
1926. p. XLVII.
Isti: The Effect of Currency on the Export of Forest Products. The Belgrade
Economie Review. 1927. No 4.


10 Vid. o tom moje članke i rasprave iz god. 1925., 1926. i 1927. u listovima i
revijama: ».........«, »Bankarstvo«, »La Revue économique de Belgrade« i »Narodna
Šuma«.


11 Internationaler Holzmarkt No 104/106. —1929.


485