DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1929 str. 16     <-- 16 -->        PDF

deviza celokupnog našeg uvoza, koji iznosi 62 milijarde papirnih dot.


5.653 milijuna zlatnih dinara. Taj fakat jasno pokazuje, šta je značilo
šumarstvo sa svojim izvozom ne samo za naš trgovinski i platni bilans,
već i za stabilnost naše valute, a kroz to i za opšte blagostanje ´ sređivanje
teških poratnih prilika.
No time još nije iscrpljena važnost izvoza naših šumskih produkata.
Nije mala uloga ovog izvoza u prometu naših željeznica, u zaposlenju
naše trgovačke mornarice i rečnog brodarstva, u namicanju prihoda
državnom fiskusu i u davanju zarade velikom broju radnika.


Prema statistici Trg. obrt. komore u Splitu za 1928. godinu10 izvoz
građevnog drveta izneo je preko naših luka na Jadranu 6,159.615 qb od
celokupnog izvoza, koji čini 15,796.453 qb, dakle oko 40%, dok na
ogrevno drvo otpada 555.967 qb, što zajedno čini oko 42% sveukupne
tonaže izvoza. Žalosno je samo, što je veći deo tog izvoza išao pod
tuđom zastavom (kod grad. drveta 4,450.487, a pod domaćom 1,709.128
qb), ali i tu se situacija popravlja. Tonaža domaće trg. mornarice u stalnom
je porastu. Tako je ona krajem god. 1927. prema podacima Direkcije
za pomorski saobraćaj imala oko 270.000 bruto-tona prema 100.000 t u
god. 1921. Ima još i drugih okolnosti, iz kojih se može zaključiti, da će
u buduće u tom pogledu biti bolje. Tako n. pr. novi trgovinski ugovor
sa Španijom, po kojem je dokinuta supertaksa, koja se ubirala na naše
drvo i radi koje je velik deo tog drveta išao preko Italije, daje lepe izglede
za direktne veze s ovom državom, koje će održavati u glavnom
naši parobrodi.


O veličini prometa raznih proizvoda šumarstva na našim državnim
željeznicama daje nam podatke statistika Generalne Direkcije drž. željeznica,
17 koju smo dobili za 1925. i 1926. god. Evo nekoliko važnijih
proizvoda:


Vrst robe: god. izvoz lokal, promet ukupno


Tesano i rezano drvo 1925. 662.898 t 1,164.077 t 1,915.287 t
1926. 644.830 t 1,162.912 t 1,885.216 t
Sirovo drvo 1925. 42.115 t 488.382 t 533.124 t
1926. 54.903 t 656.723 t 721.463 t
Ogrevno drvo 1925. 211.702 t 1,802.267 t 2,032.216 t
1926. 309.281 t 1,699.586 t 2,009.633 t


Makar se prema tim podacima najveći deo našeg izvoza šum. produkata
odvija preko željeznica i morskih puteva, ipak nije mala važnost
ni rečnog prevoza drveta, naročito za unutrašnji saobraćaj. Od prosečnog
godišnjeg prometa robe na vodenim putevima, koji iznosi 2,641.635
t,ls iznosi učešće proizvoda šumarstva 422.026 t ili 15´98%. U prometu
pojedinih reka to je učešće mnogo veće. Na Dunavu ti proizvodi čine
prosečno 11*95%", na Savi 46*32%´, na Tisi 15*04%, na Dravi 71767c, a
na kanalu prest. Aleksandra 22´91c/c od celokupnog prometa.


16 Pomorska statistika Kralj. S. H. S. za god. 1928.


17 Statistika žcleznica Kralj. S. H. S. u eksploataciji Generalne Direkcije drž.
železnica za god. 1925. i za god. 1926.


18 Nikol a Qiacintov : Dunavski sistem vodenih puteva u granicama Kralj.


S. H. S. Ekonomist, 1929. 3—4.
Nikola Qiacintov: Rad i uloga reka i kanala Kralj. S. H. S. Ekonomist,
1929, 7—8.


489