DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1929 str. 16 <-- 16 --> PDF |
deviza celokupnog našeg uvoza, koji iznosi 62 milijarde papirnih dot. 5.653 milijuna zlatnih dinara. Taj fakat jasno pokazuje, šta je značilo šumarstvo sa svojim izvozom ne samo za naš trgovinski i platni bilans, već i za stabilnost naše valute, a kroz to i za opšte blagostanje ´ sređivanje teških poratnih prilika. No time još nije iscrpljena važnost izvoza naših šumskih produkata. Nije mala uloga ovog izvoza u prometu naših željeznica, u zaposlenju naše trgovačke mornarice i rečnog brodarstva, u namicanju prihoda državnom fiskusu i u davanju zarade velikom broju radnika. Prema statistici Trg. obrt. komore u Splitu za 1928. godinu10 izvoz građevnog drveta izneo je preko naših luka na Jadranu 6,159.615 qb od celokupnog izvoza, koji čini 15,796.453 qb, dakle oko 40%, dok na ogrevno drvo otpada 555.967 qb, što zajedno čini oko 42% sveukupne tonaže izvoza. Žalosno je samo, što je veći deo tog izvoza išao pod tuđom zastavom (kod grad. drveta 4,450.487, a pod domaćom 1,709.128 qb), ali i tu se situacija popravlja. Tonaža domaće trg. mornarice u stalnom je porastu. Tako je ona krajem god. 1927. prema podacima Direkcije za pomorski saobraćaj imala oko 270.000 bruto-tona prema 100.000 t u god. 1921. Ima još i drugih okolnosti, iz kojih se može zaključiti, da će u buduće u tom pogledu biti bolje. Tako n. pr. novi trgovinski ugovor sa Španijom, po kojem je dokinuta supertaksa, koja se ubirala na naše drvo i radi koje je velik deo tog drveta išao preko Italije, daje lepe izglede za direktne veze s ovom državom, koje će održavati u glavnom naši parobrodi. O veličini prometa raznih proizvoda šumarstva na našim državnim željeznicama daje nam podatke statistika Generalne Direkcije drž. željeznica, 17 koju smo dobili za 1925. i 1926. god. Evo nekoliko važnijih proizvoda: Vrst robe: god. izvoz lokal, promet ukupno Tesano i rezano drvo 1925. 662.898 t 1,164.077 t 1,915.287 t 1926. 644.830 t 1,162.912 t 1,885.216 t Sirovo drvo 1925. 42.115 t 488.382 t 533.124 t 1926. 54.903 t 656.723 t 721.463 t Ogrevno drvo 1925. 211.702 t 1,802.267 t 2,032.216 t 1926. 309.281 t 1,699.586 t 2,009.633 t Makar se prema tim podacima najveći deo našeg izvoza šum. produkata odvija preko željeznica i morskih puteva, ipak nije mala važnost ni rečnog prevoza drveta, naročito za unutrašnji saobraćaj. Od prosečnog godišnjeg prometa robe na vodenim putevima, koji iznosi 2,641.635 t,ls iznosi učešće proizvoda šumarstva 422.026 t ili 15´98%. U prometu pojedinih reka to je učešće mnogo veće. Na Dunavu ti proizvodi čine prosečno 11*95%", na Savi 46*32%´, na Tisi 15*04%, na Dravi 71767c, a na kanalu prest. Aleksandra 22´91c/c od celokupnog prometa. 16 Pomorska statistika Kralj. S. H. S. za god. 1928. 17 Statistika žcleznica Kralj. S. H. S. u eksploataciji Generalne Direkcije drž. železnica za god. 1925. i za god. 1926. 18 Nikol a Qiacintov : Dunavski sistem vodenih puteva u granicama Kralj. S. H. S. Ekonomist, 1929. 3—4. Nikola Qiacintov: Rad i uloga reka i kanala Kralj. S. H. S. Ekonomist, 1929, 7—8. 489 |