DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1929 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Svi ti statistički podaci dokazuju, da proizvodi šumarstva — naročito kod izvoza iz države — daju veliko zaposlenje našim suhozemnim i vodenim transportnim napravama. Umanjenje izvoza šumskih proizvoda izazvalo bi i znatno opadanje opšteg prometa, ali bi ta pojava izazvala neugodne posledice i na drugim mestima. Uzmimo samo ogromne prihode, što ih ubire država, opštine i privatnici u obliku šumske takse; zatim fiskalne prihode od poreza i taksa kao i samoupravne namete u vezi sa radom u šumama i šumskim preduzećima; nadalje velike koristi od zaposlenja manualnog i intelektualnog radništva kod eksploatacije šuma, prerade i transporta drveta i nuzgrednih šumskih proizvoda. Sve je to tesno vezano za konjunkturu na drvnom pijacu, dot. za razvitak izvoza. Ako zapne izvoz, dolaze u pitanje sve napred spomenute koristi naše eksportne trgovine po našu narpdnu privredu. Svesni te spoznaje dužni smo preduzeti sva sredstva za kvalitativno i kvantitativno unapređenje izvoza šumskih produkata sve do onih granica, koje su određene kapacitetom naših šuma . Ima naime jedna granica, kod koje interesi izvoza moraju popustiti pred drugim, višim interesima, što ih diktira potrajnos t šumskog gazdinstva. I to ne samo produkcijona potrajnost, koju zahtevaju kolektivni interesi, već i prihodna potrajnost, koju diktiraju ekonomske potrebe naroda. Ma kako bile velike narodno-gospodarske potrebe sadašnjice, koje danas zahtevaju forsirani izvoz šumskih proizvoda, ipak nema današnja generacija prava, da u tolikoj meri naruši prihodnu potrajnost, da sledeće generacije izgube mogućnost podmirivanja svojih najnužnijih ekonomskih potreba na drvetu. Tačnu sliku o tim odnosima mogla bi nam dati samo tačna produkcijona statistika naših šuma, koje na žalost nemamo. God. 1925. počelo se u Ministarstvu šuma i rudnika sa sakupljanjem stat. podataka za ćelu državu i 1926. izdani su predhodni rezultati toga rada,111 koji daju samo kratak pregled i približnu orijentaciju o površinama, vrsti poseda, vlasništva i prirastu, ali nam ne daje orijentacije o drvnim masama i produkcijonoj sposobnosti naših šuma. Spomenuta statistika mogla je poslužiti drž. vlasti kao osnovica za najnužnije šumarsko- političke i šumarsko upravne mere, te za nastavak rada u započetom pravcu. Pretpostavljajući, da su se kod relevacije mogle potkrasti razne greške i osećajući potrebu, da se što pre dođe do tačnih podataka, koji će na temelju već započetog rada dati jasnu sliku o produkcijonoj sposobnosti naših šuma, Ministarstvo je šuma i rudnika još 1926. izdalo naređenje, da se započeti posao dovrši i u tu je svrhu izdalo tačna uputstva svim podređenim organima. Nije ovde mesto, da ispitujemo razloge, s kojih još ni danas nije taj posao priveden kraju. Fakat je, da sem spomenute još nemamo druge oficijelne publikacije, koja bi nam dala tačne podatke za ekonomsku statistiku, te smo još uvek prilično dizorijentirani u pogledu produkcije i potrošnje našeg drveta. Jedino raspolažemo s podacima o prometnoj statistici, zahvaljujući publikacijama Generalne Direkcije carina i nadležnog odseka Ministarstva šuma i rudnika. 19 Šume ui Kralj. S. H. S. Prilog šumarskoj statistici. U redakciji Ing. M. Mari . o v i ć a. 1926. 490 |