DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1929 str. 21 <-- 21 --> PDF |
nine. Što se tiče same uzvisine, može se reći, da prevladava sredogorje i visoko gorje, dakle od 600 do 2500 met. nadmorske visine. Nagib gorja je dosta strm i neprolazan. Ono je ispresijecano dubokim neprohodnim udolinama. Na mjestima, gdje se dva gorja sastaju — obično je to visoravan, nastaju plodna polja, koja još kao oaze u pustinjama pružaju plodnu zemlju. Ova su t. zv. polja ispresijecana mnogim ponornicama i prolaznim vrelima kao glavnom karakteristikom krša s obzirom na šuplji prostor u dubini krša. Te ponornice i vrela vrše svoju funkciju samo za vrijeme velikih kiša i topljenja snijega i leda. U proljeće pokazuju svoju pravu zadaću, da je za vrlo kratko vrijeme izgube. Razni prolazni potočići snose .. to vrijeme humus (crnicu) u niže položena polja, te tako stvaraju vrlo plodna mjesta za krašku vegetaciju. Jedna od još glavnih karakteristika krša i golijeti je ta, što su ti dijelovi ispresijecani mnogobrojnim dolama i udolinama, koje se proširuju u gore navedena plodna polja, često puta ispresijecana i veoma nezgodna za svaki transport. Na ovakvim mjestima (dolinama, udolinama i poljima) nalaze se mnogobrojne provalije i pećine, kroz koje se salijevaju sve oborine. Usto napada u njih snijega, koji se sledi, pa za vrijeme ljetne kraške vrućine i suše pruža jedinu mogućnost, da se za to vrijeme može nabaviti vode za ljudsku i stočnu potrebu. To su t. zv. ledenice, koje zadrže svoju zadaću preko cijelog ljeta, da opet u jesen prime u sebe novi snijeg i led. Pećine se u nutrinji svoga sastava raširuju često u manja ili veća jezera, potoke i rijeke, koje imaju za vrijeme suše gore navedenu blagotvornu funkciju. Radi ovih hidrografskih osebina krša i golijeti nastaju često u proljeće unutrašnje provalije sa dosta jakom detonacijom i potresom kao važnom činjenicom za karakteristiku krša. b) Geognostičke osebine krša i goliieti. U pogledu geognostičkom glavni je sastav tla na kršu i golijetima vapnenac sviju vrsti i doba. To su kredne, triasove i jurske formacije, ali je najviše zastupana kredna formacija. Ovakova tla vole sve biljke, jer imaju u sebi dosta anorganskih sastojina. Tlo je samo vrlo siiomasno na humusu (crnici), te se tla vrlo brzo isuše i time daju mogućnost brzom pretvaranju u krš i golijeti. Što se tiče sastava zemlje iz trijasove i jurske formacije, može se za ove vrsti navesti, da se one vrlo brzo rastvaraju radi toga, što se između pukotina (spojeva naslaga) nalazi dovoljna količina zemlje zvane terra rossa, koja zapravo na kršu i golijetima i pruža jedinu garanciju vegetacije. Ova »terra rossa« na tlu kredne formacije manjka i zato je uspijevanje biljki vrlo nepovoljno, to više, što se ovakva tla, kako smo gore naveli, vrlo brzo isuše. Položaj naslaga kamenja na kršu utječe na uspjeh vegetacije. On je najpovoljniji, ako pukotine između naslaga ispunjava spomenuta »terra rossa«. Naslage treba da su umjereno nagnute. Nijesu zgodne za vegetaciju odveć strme, horizontalne ili vertikalne naslage. c) Hidrograiske prilike krša i golijeti. Krševiti su predjeli naprijed navedenih pokrajina naše države najoskudniji vodom. Ovo ne ovisi o samim oborinama (kiši i snijegu) niti o nejednakom razdjeljenju oborina, nego jedino o ortografskom sastavu 494 |