DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1929 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Pod tim kobnim činjenicama nastale su nepregledne šikare i golijeti južne Hercegovine, Dalmacije, Primorja i Crne Gore, to prije, što prijašnje vladavine u ovim zemljama nijesu htjele niti razumjele uvesti izvjesne mjere u pogledu poboljšanja ovog kobnog stanja. I ono nekoliko pothvata, koje je bivša Austrougarska uprava poduzimala, bilo je od neznatne vrijednosti po opće blagostanje pučanstva. Dapače siromašno žiteljstvo našeg krša bilo je prinuždeno, da za svoju potrebu na ogrijevnom drvetu iskopava i panjeve starih hrastova i drugog drveća i da na taj način pruži još žalosniju sliku krša i golijeti, a nitko se nije našao, da narod upozori na teške posljedice takovog haranja apsolutnog šumskog zemljišta. Ogoljenje zemljišta od šumske vegetacije prouzrokuje u prvom pogledu nastajanje vododerina. Radi šupljikavosti tla na kršu dolazi nato odmah i pomanjkanje vode, t. j . rijeka i potočića, koji nastaju, kako je poznato, od vrela u zatvorenim i šumskim drvećem obraslim predjelima. Pomanjkanje vode dovodi opet jednu prijeku oskudicu i poteškoće za sam opstanak ljudi i stoke u tim predjelima, a radi ogoljenja tla nestaje sve više i više stočne hrane, te je pravoužitnik silom prilika prinužden, da sebi stvara druga vrela za dobivanje stočne hrane, čime nastaje ponovno krčenje šumskog tla. K pošumljivanju krša i golijeti mora se prema gornjem pristupiti što brže i energičnije. I u ovom pogledu sama je priroda dala najbolji primjer, kako se ima postupiti i s kojim se biljkama imaju pošumljivati dotične površine krša i golijeti. Ovo vrijedi osobito za pošumljivanje onih golih površina, koje su iza sječe mješovitih sastojina ostale gole i nepošumljene. Na takovim mjestima možemo birati po volji vrst drveća i provesti prema prilikama sadnju ili sjetvu. Za sjetvu iz iskustva najzgodniji su jela, bor i sve vrsti hrastova, dočim ćemo za sadnju uzeti u obzir biljke onih vrsti drveća, koje su odveć osjetljive prema raznim elementarnim nepogodama. Obično ćemo u blizini površina za pošumljivanje ustanoviti stalne rasadnike za odgoj onih biljaka, koje ćemo presađivati. Pri pošumljavanju krša i golijeti najbolje je, da se započne sa prostranim šikarama, koje su godinama bile izložene podgrizanju stoke, a nalaze se obično u blizini ljudskih naseobina, kao posljedica nastojanja siromašnog pučanstva, da se dobije što više poljoprivrednog tla. One se nalaze svuda: na brežuljcima, strmim stranama i u uvalama. Da se postigne željeni uspjeh za ovakovo nastojanje, nepobitno je nužna mjera, da se one stave odmah ili neposredno pred pošumljivanjem pod zabranu, te da se ondje, gdje se pokazuje uspjeh, provede stavljanje na panj — t. zv. resurekcija. Kod provadanja ovih mjera treba vlast da poduči pučanstvo i da mu prikaže korisne posljedice pošumljivanja, koje će donijeti narodu bolje blagostanje. Uporedo sa poduzimanjem ovih mjera treba da se riješi i pitanje izlučenja mera i baltalika, koje je pitanje u glavnom od važnosti za Bosnu i Hercegovinu. Bez ovih mjera ne može se ni zamisliti pravo pošumljivanje krša i golijeti. U općem zakonu treba ove mjere predvidjeti, jer se iz iskustva znade, da su se servitutno ovlašteni seljani u mnogo slučajeva opirali poduzimanju mjera oko pošumljivanja. Inače će u većini slučajeva, a i zbog pomanjkanja samosvijesti naroda, svako nastojanje oko pošumljivanja ostati neplodno. 497 |