DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1929 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Nadalje bi dolazile u obzir na prvom mjestu one površine, koje su od naseobina dosta udaljene, jer će bolje utjecati na sam uspjeh pošumljivanja obzirom na štetu po stoci. 0 pronađenim i utvrđenim površinama za pošumljivanje ima se sastaviti katastar sa oznakom katastralne općine i čestice, gdje postoji uređeni katastar kao u Bosni, Hercegovini, Dalmaciji i Primorju. Površine se imaju tačno ograničiti i u prirodi obilježiti. Da se postigne pravi uspjeh oko pošumljivanja, nužno je dotične parcele (komplekse) isključiti od svake popaše i to prije provođenja samog rada oko pošumljivanja, jer će se tako humus (crnica) staložiti i biti od bolje koristi za sam rast biljaka. Isključenje ćemo provesti najbolje, gdje je to moguće, solidnom ogradom od kamena, jer će ta vrst ograde obzirom na dovoljnu količinu kamena u prirodi biti najjeftinija. Ograda sa stupovima i bodljikavom žicom preporučuje se samo za manje površine, koje su izvrgnute neprestanom ugonu stoke. Ograde od kamena imaju se praviti u obliku trapezoida sa visinom od 1.50 m. Donja straha treba da je široka 1 m, a gornja 60 cm. Ovakav suhozid stajao bi po tekućem metru 3—5 dinara. Ograda od plota je nesolidna s obzirom na kratku trajnost njegovu, a nije ni racionalna, jer se u tu svrhu potroši veća količina mladog i za rast sposobnog materijala. Ova vrsta ograde iziskuje česte popravke, a sama kultura može prema prilikama da zahtijeva ogradu i kroz 10 godina, čime bi troškovi postali još viši. Gdje na površinama određenim za pošumljivanje ima još šumske vegetacije, makar i u vrlo zakržljalom stanju, na takovim bi se mjestima radi boljeg rasta zakržljalih biljaka imala provesti t. zv. resurekcijona sječa sa posebnim u tu svrhu konstruisanim makazama. Ova se mjera osobito preporučuje kod zakržljalih izdanaka hrasta, cera, jasena i javora, čime nastaje pomlađivanje zakržljale šume, tako da izdanci već u prvoj godini iza resurekcije pokazuju duljinu od 1—IV2 m. Gola mjesta u ovakovim resurekcijom provedenim sječinama treba popuniti sjetvom ili sadnjom. IV. IZBOR NAJPOGODNIJIH VRSTI DRVEĆA ZA POŠUMLJIVANJE. a) Četinjače. Smreka, omorika ili smrča (Picea excelsa). Ova vitka j uspravna vrsta drveća sa plitkim korijenjem zahtijeva dobra i svježa tla, te ne podnosi ni veliku temperaturu (10 do 20 step.). Traži vlažan vazduh, ali ne podnosi opet močvarna tla, niti nizine. Izvržena ie izvaljivanju od vjetra., Jel a (abies pectinata). Uspijeva na svežem, dubokom i ilovastom tlu, a osobito na kamenitu tlu visokog gorja, te je prema tome zgodna za presađivanje na kršu. Korijenje joj ide dublje u zemlju, pa je prema tome jača prema vjetru nego omora, ali ako tlo nije duboko, onda razvija korijenje kao omora. Podnosi vlažan zrak. Bijel i bo r (pinus sylvestris) je sasma proti smrzavici i suši neosjetljiv. Isto tako s obzirom na vlagu tla i zraka ne daje mnogo zahtjeva, te se može svagdje zasaditi i to na najlošijem tlu — ilovači i glini, kao i vrlo lošem pjeskovitom i močvarnom tlu, gdje nikakva druga vrsta drveća ne može da uspjeva. 499 |