DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1929 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Gdje miševi preveć prevladaju, ondje je najbolje odustati od svake sjetve. Kod kestena, oraha, klokočike, trensle i nekih vrsti borova sjeme posijano u proljeće klije tek druge godine u proljeće, dočim ako se ono zasije u ranu jesen, klija već u proljeće. Stoga se preporučuje zasijati sjeme već u ranu jesen, ako se ne treba bojati štete od miševa. Mnogo uspješnija i lakša vrsta pošumljivanja je sadnja, koja se upotrebljava za sve vrsti craogorice kao i za mnoge listače. Biljke se odgajaju u vrtovima. S obzirom na to, što su biljke na kršu izložene velikoj suši, buri i isušenju tla, moraju se odgojiti vrlo jake i zdrave biljke. One biljke, koje radi dobre bonitete tla rastu brzo u duljinu, nemaju jake otporne snage, jer su im ćelije vrlo nježne. Sjeme u dobro uređene gredice treba baciti rano i na vrijeme, te odmah poduzeti sve mjere opreznosti protiv štete od miševa, vrućine i mraza, kao i protiv štete od raznih ptica za vrijeme, dok traje klijanje biljaka. Za obranu od vrućine, mraza i ptica dobro će nam poslužiti, ako gredice pokrijemo grančicama od borovnice ili šešaricama od. kestenja, ako takovog imade u blizini. Kada sjeme klija, onda treba granje podići malo koso preko gredica, da se pruži prilika dopiranju sunčanih zraka na mlade tek izašle biljke. Ako bi prijetila opasnost od vjetra, onda je dobro podići ljese nad izraslini biljkama, da nastane promaja iznad biljaka. Među gredicama je dobro ostaviti travu ili položiti mahovinu, da gredice zadrže što dulje vlagu za bolji uspjeh biljaka. Žir i drugo jače sjeme sije se tako, da se dadne vremena, da dotično sjeme klija, a onda se klice odrežu i sjemenje se postavi u jarčiće 2 do 3 cm međusobno udaljene, jer se na taj način dobiju jake biljke sa dva do tri glavna korjena. Kad se biljke vade iz vrtova, onda se mora vrlo oprezno postupati, da se ne bi oštetilo korijenje, jer na podrezivanje oštećenog korijenja sve su biljke vrlo osjetljive. Prenašanje biljaka iz vrtova na kulturne površine vrši se u korpama ili prošupljenim sanducima na konjima. Treba biljke radi očuvanja vlage zamotati u mahovinu ili dobro polijevati, da se ne bi osušile, jer i najmanja suša škodi vrlo mladim i nježnim biljaka. Kod presađivanja mora se poduzeti ista ta mjera opreznosti, jer se samo tako može nadati dobrom i željenom uspjehu. U slučaju, da se biljke ne će moći odmah presađivati, nužno je zakopati ih sa korijenjem na vlažnom mjestu. 0 vremenu sadnje zavisi najviše uspjeh. Može se izvesti i proljetna i jesenja sadnja. Ovo će zavisiti o lokalnim prilikama, raznim vjetrovima i mrazu kao i o vrućini, a ovo sve ovisi o geografskim i nadmorskim prilikama. Gdje prevladava bura i preko zime bude tlo bez snijega, na tim mjestima ćemo poduzeti proljetnu sadnju, jer bi inače jesenjom sadnjom biljke promrzle i bura bi odnijela i ono malo plodne zemlje. Sadnju treba izvesti rano u proljeće prije velikih kiša, da se dadne biljkama mogućnost, da se što bolje okrijepe prije običajne ljetne suše na kršu. Inače je jesenja sadnja probitačnija za one krajeve sjeverne Hercegovine, Dalmacije i Crne Gore, gdje zemlja preko zime bude veći dio vremena pokrivena snijegom, čime se sprečavaju gore navedene zle posljedice mraza i srše. Dapače je ova vrsta sadnje i jedino moguća, što je iskustvo pokazalo. 502 |