DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1929 str. 32 <-- 32 --> PDF |
blizini ljudskih naseobina i vode, te zaštićeni od vjetrova i bure, treba da su pristupačni i kolima i tovarnim konjima radi lakšeg transporta biljaka na kulturne površine. Gdje nema dolina, uzetiće se u prvom redu u obzir lako terasirane strane prema prisoju. Gdje nema vode u blizini, valja napraviti bazen za zalijevanje mladin biljki i vrt ograditi plotom ili ogradom od stupaca i žice. Résumé. Une étude sur la technique du reboisement a appliquer principalement dans la Bosnie et en Hertségovine. JUGOSLOVENSKO TRŽIŠTE DRVETA MARCHÉ AU BOIS YOUGOSLAVE ZAQREB, 27. NOVEMBRA 1929. — ZAGREB, LE 27. NOVEMBRE 1929. TEČAJEVI ZAGREBAČKE BURZE. (Les cours officiels de la Bourse de Zagreb.) Stanje je ostalo isto kao na dan 21. augusta 1929. Vidi Šum. List broj 9.—10. La situation n´est pas changée envers celle du 21 aout dernier. Voir No. 9/10 de cette Revue. LITERATURA Dr. Josef Köstler; Kapitalismus und Forstwirtschaft, 1928., str. 94. Ovim radom, koji je primljen kao doktorska disertacija na nacionalno-ekonomskom fakultetu univerziteta u Miinchenu, pisac istražuje, u koliko su kapitalizam i njegove metode rada našli primjene i u šumskom gospodarenju. Tim studijem pisac ujedno pokušava da uspostavi vezu između opšteg političko-ekonomskog istraživanja i specijalnih problema šumskog gospodarenja. Ta mu se veza čini potrebnom ne samo zbog dubljeg teorijskog proučavanja ovih problema, nego i za rješavanje izvjesnih praktičnih pitanja šumarske ekonomije, medu kojima se u prvom redu nalazi problem bilansiranja. Taj pokušaj uostalom nije osamljen. U poratnoj njemačkoj stručnoj literaturi sve se veća pažnja posvećuje i nacionalno-ekonomskim istraživanjima u vezi s pojedinim problemima šumarske privrede. Između mnogih pisaca toga smjera da spomenemo samo: Godbersena, Dürrhammera, Hoffmeister-Heske-a, Lemmela i Liefmanna. Istaknuta je tema svakako zanimiva, a pogotovo ako uzmemo u obzir, da cijeli naš privredni život bazira na principima kapitalističke produkcije, dakle na kapitalizmu . U šumskom su gospodarenju vezani veliki kapitali u vidu vrijednosti zemljišta, drvne mase, zgrada, saobraćajnih sredstava i t. d. Ono je dakle s obziro m na kapital intenzivno. Stoga bismo s pravom mogli očekivati, da principi i metode kapitalističke proizvodnje u šumskom gospodarenju dolaze do svog potpunog izražaja. Stvari međutim stoje drugačije. Nema moguće ni jedne grane narodne privrede, u kojoj bi metode i sistem modernog kapitalizma dolazili tako slabo do primjene kao upravo u šumskom gospodarenju. Pojava svakako zanimiva i koja na prvi pogled može također da iznenadi, ali koja dubljim ulaženjem u predmet ipak postaje razumljivom. 505 |