DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1930 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Dublje poznavanje strukture od naročite je važnosti za istraživanja sortimenata tehničkog i ogrevnog drveta u svrhe komercijalne i statičke. No ono je potrebno i u svrhe rješavanja raznih šumarsko-ekonomskih pitanja. Stoga je obrađivanje ovog predmeta danas potpuno savremeno i od znatne praktične važnosti — i to ne samo u pogledu jednodobnih sastojina, već i sastojina prebornih i onih, koji imaju karakter prašume, gdje takovih još ima. Pregled dosadanjih radova o strukturi sastojina. U prvom redu treba naročito istaknuti, da se strukturom bukove prašume dosad bavio jedino Feket e L. u svom već spomenutom radu o užhorodskim prašumama. Tek mu je temeljni materijal neznatan, jer obuhvata svega dvije primjerne plohe, svaka od pola kat. jutra. Ujedno je kod toga rada Feket e L. pošao svojim naročitim putem, polažući najveću važnost na pojavljivanje poznate integracione krivulje, koju je ranije (1902. godine) ustanovio kod jednodobnih sastojina smreke. Kasnija Mathesova 8 istraživanja odnose se također na bukov e sastojine, ali to su sastojine prebornog karaktera, kojima manjka jedno važno obilježje, a to je intaktnost od sječa. I neki drugi pisci bavili su se prašumom. Tako Cermak ´ u svom radu o bosanskim jelovim i bukovim prašumama više naglašuje šumskouzgojnu stranu toga pitanja, a pogotovo način pomlađivanja. Isto se tako i Guše " u svom referatu o nordijskim šumama evropske Rusije više bavi prilikama njihovog postanka i starosti, nego li samim ispitivanjem elemenata strukture. Nadalje i u radu Barth e Abe l a11 nalazimo nekih podataka o sastavu smrekovih prašuma s područja Direkcije Šuma u Banjskoj Bistrici. Predmetom rada ostalih autora o strukturi bile su jednodobn e sastojine. Ipak spominjem te radove ovom prilikom, da bismo se upoznali s metodikom i principima njihovog proučavanja. Temelje pvakovom radu udario je F e k e t e L. svojom prvom studijom o strukturi jednodobnih smrekovih sastojina u planini Vepor.12 Naročito se bavio istraživanjem postotnog sastava, kod čega je obrazovao debljinske razrede, koji sadržavaju 10, 20, 30, 40 i t. d. postotaka čitavog broja stabala. Na taj način dolazi do poznate integracione krivulje, koja je donekle pravilno prikazivala izvjesne elemente strukture sastojine. Fekete-ove je ideje prihvatio i dalje razrađivao A. S c h i f f e .3 u radovima o strukturi normalnih smrekovih sastojina. I Dr. W i m m e r,14 prilikom istraživanja sortimenata bukovih sastojina, primijenjuje 8 Dr. M a t h e s: Der gemischte Buchenplenterwald auf Muschelkalk in Thüringen. Allgern. Forst- und Jagdzeitung 1910. str. 149. 8 Dr. Leo Cermak: Spomenuto djelo. 10 Qu se: Aus den nordischen Wäldern des Europäischen Russlands. Forstwissenschaftliches Centralblatt. 1912. str. 150—160. 11 Barth a Abel : A Lücfenyöröl. Erdészeti Kisérletek. 1909. str. 8—28. (O smreci. Šum. pokusi.) 12 Feket e Lajos : Studija o sastavu jednodobnih sastojina prema debljinskim razredima na staništu I. boniteta u planini Vepor. Erdészeti Kisérletek 1902. 3.—4. sv. 13 Adalber t Schiff e 1: Wuchsgesetze normaler Fichtenbestände. Wien 1904. 14 Dr. Emil Wimmer: Ertrags- und Sortimentsuntersuchungen im Buchenhochwalde. 1914. 5 |