DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1930 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Određenje minimalnog promjera, ispod kojega ne bi trebalo klupirati stabla, danas je akutno pitanje s obzirom na sve veću primjenu kontrolnih metoda — i to ne samo u prebornoj sastojini, nego i na oplodnim sječinama s dugačkim pomladnim razdobljem.34 Poznavanje strukture drvne mase i njene distribucije na pojedine kategorije neophodno je potrebno i kod kalkulacije etata za slučaj prebornog gospodarenja u sastojinama karaktera prašume. U takovim je slučajevima nemoguć rad s nekim normalama, pa se intenzitet sječa, odnosno zahvat sječa u pojedine kategorije, može pouzdano određivati jedino na osnovu ovakovih realnih podataka. Upoređivanjem odnosnih podataka razabiremo, da niži debljinski razredi pokazuju relativno veće učešće u temeljnicama, nego u masama za iste kategorije. Kod viših razreda mijenja se taj omjer u korist masa. Razlogom je tih divergencija naročit tečaj oblikovisina, na što je već ranije skrenuta pažnja. Sravnjivanjem podataka o učešću temeljnica i masa razabire se, da se kulminacije jednog i drugog faktora nalaze u analognom debljinskom razredu. (Nastavit će se — A suivre) Ing, V. ČMELIK, BEOGRAD: PRILIKOM DONOŠENJA ZAKONA O ŠUMAMA (A L´OCCASION DE LA SIGNATURE DE LA LOI FORESTIERE) Poznato je, da nejednakost zakona i zakonskih naređenja na teritoriji naše kraljevine nije vodila k dobru ni u kojem pogledu. Gospodarsko- političke smjernice, koje su se skoncentrisavale u najvišoj instanciji — ministarstvu, nailazile su na poteškoće i spoticanje u velikom svome dijelu... upravo zbog nejednakosti zakonskih odredaba. Zbog raznolikih prilika, naročito geografsko-stojbinskih, pa i zbog različitih gospodarstvenih odnosa ne može se doduše u detaljima ni zamisliti ni primenjivati potpuno istovjetna šumsko-gospodarska politika ni u svima krajevima ni u svima banovinama, no glavne smjernice rada moraju ipak da imaju zajedničko uporište u jedinstvenom zakonu za čitavu državu. Radi raznolikih državno-političkih prilika, u kojima je naš narod živio prije ujedinjenja, naslijedila je naša država i raznolike zakonske 31 Dr. A. Kn u eh cl: Über Bestandeskluppierungen. Schweizerische Zeitschrift für Forstwesen 1925. Separatum. A. Henne : Untersuchungen über den Aufbau von Vorrat und Zuwachs im üebirgswald nach Stärkeklassen. Isti časopis. 1927. broj 4. str. 113—125. 78 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1930 str. 25 <-- 25 --> PDF |
odredbe. Bili smo pod utjecajem pet zakonskih sfera, a to je imalo za posledicu mnogo zakona i zakonskih odredaba, koje ni približno nisu bile jednake. Ponajvažniji je tu srpski zakon o šumama od 31. marta 1891. sa izmjenama i dopunama od 2. augusta 1898., od 26. januara 1900., od 16. maja 1902. i od 23. marta 1904.; zatim austrijski zakon o šumama od 3. decembra 1852.; madžarski zakon o šumama od 11. juna 1879. (XXXI. zak. članak); napokon raspis ministra unutrašnjih djela kraljevine Crne Gore od 16. aprila 1908. Pored tih bili su od odlučnog utjecaja na razvoj šumskog gospodarstva, medju ostalima, i zakon od 26. marta 1894., kojim se ureduje stručna uprava i šumsko gospodarenje u šumama, koje stoje pod osobitim javnim nadzorom u Hrvatskoj i Slavoniji; zatim zakon od 22. januara 1894., kojim se ureduje šumarsko-tehnička služba kod polit, uprave u Hrvatskoj i Slavoniji — i t. d. Poslije ujedinjenja brzo se raširila ideja o što bržem donošenju jedinstvenog zakona o šumama — jednako, kako se ispoljavala i čežnja za donošenjem jedinstvenih zakona iz ostalih struka. Prvi je projekt zakona o šumama izradilo ministarstvo šuma i rudnika i uputilo ga aktom od 1. decembra 1922., broj 33.362., Jugoslovenskom šumarskom udruženju, da ga prouči i da svoje primjedbe pošalje ministarstvu. Jugoslovensko šumarsko udruženje donijelo je po tome projektu odluku, da bi trebalo izraditi nov projekat zadržavši ipak izvjesne dijelove iz projekta ministarstva. Po zaključku sjednice upravnog odbora šumarskog udruženja, održane u Mariboru u januaru 1923., povjereno je od strane udruženja profesoru univerziteta Dru A. Ugrenoviću i šumarskom savetniku Antonu Ružicu, da izrade nov nacrt zakona o šumama. Upravni odbor šumarskog udruženja na sjednici održanoj u aprilu 1923. god. prihvatio je većinom nacrt, koji je izradio prof. Ugrenović. Ministarstvo je u više navrata revidiralo svoj projekt zakona i uvažilo pri tom mnoge odredbe iz pomenutog projekta, koji je prihvatilo šumarsko udruženje. Poslednju redakciju zakona o šumama uputilo je ministarstvo g. predsedniku vlade, a odavle je projekt upućen vrhovnom zakonodavnom savetu. Ovaj je izabrao iz svoje sredine odbor, koji je proučio projekt i o tome podnio izvještaj plenumu savjeta. Koliko je poznato, u tome su odboru imali učešća članovi savjeta g. g. Dr. Josip Šilović, Dr. Ninko Perić, Dr. Stevan Sagadin, Dr. Toma Živanović i Dr. Josip Balen. Na plenarnim sjednicama vrhovnog zakonodavnog saveta, na kojima je raspravljen zakon o šumama, prisustvovao je potpisani kao izaslanik gospodina ministra šuma i rudnika. Poslije detaljnog pretresa i primedaba od strane vrhovnog zakonodavnog saveta povraćen je predlog zakona ministarstvu šuma i rudnika radi definitivne redakcije. Dne 21. decembra 1929. potpisan je zakon o šumama po Nj. V. Kralju. Ministarstvo šuma i rudnika nastojalo je, da se u zakonu kodificira za zaštitu šuma i unapređenje šumskog gospodarstva sve ono, što odgovara potrebama i prilikama naše zemlje i današnjem stanju šumarske nauke. Strogo uzevši — zakon o šumama imao bi u glavnom da sadržava šumsko-policijske propise. No s ozbirom na naše prilike u šumskom gospodarstvu bilo je potrebno, da se zakonom o šumama po mogućnosti obuhvate i druga područja šumarske djelatnosti. 79 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1930 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Nema dvojbe, da su šumsko-policijska naređenja, jer se odnose na sve kategorije posjednika šuma, na prvom mestu. U njima treba da dođe do punog izražaja intervencija državne vlasti u cilju, da se šume, koje postoje, sačuvaju i održe na što većoj površini i da se sadanja površina šuma može samo onda smanjiti, kad to traže pozitivni narodno-gospodarski interesi — dakako uz pretpostavku, da stojbinske prilike nisu tome na putu. Odredbe o zabrani krčenja šume i pretvaranja šumskog zemljišta u drugu vrstu kulture, odredbe o obaveznom pošumljavanju, o zaštitnim šumama i o šumskim požarima — sa izvjesnim manjim izmjenama — zajedničke su gotovo svim zakonima o šumama u kulturnim državama. Odredbe o paši i žirenju, te o iskorišćavanju šušnja i lisnika morale su se također unijeti u naš zakon, jer to traže naše prilike. Iz razloga, što je uslijed raznih poratnih prilika dosta ugrožena potrajnost u našem šumskom gospodarstvu, potrebno je bilo, da se unesu šumarsko-privredne odredbe, koje vode računa o zadacima državnih šuma, o zadacima šuma stavljenih pod naročit javni nadzor, šuma opterećenih servituthna i šuma privatnih. Princip racionalnog iskorišćavanja moći će se samo onda oživotvoriti, ako se gospodarenje uredi privrednim planovima odnosno programima. Među šumarsko-privrenim odredbama navedene su i one, koje se odnose na sječu i iznošenje šumskih proizvoda, na podizanje strugara, te na gospodarenje na suvatima i na planinskim pašnjacima. Odredbom u čl. 77. udovoljilo se zaključku Jugosl. šumarskog udruženja, makar i u nešto modificiranoj formi. Materiju obrađenu u čl. 92.—105. o pošumljavanju krša i golijeti kanilo se kodifikovati zasebnim zakonom. Međutim svakako je preglednije, što je ta materija obuhvaćena ovim zakonom. Rješavanje pitanja o pošumljavanju krša dolazi sa ovim odredbama u veoma akutnu fazu, te se nadamo, da će u buduće rad oko uzgajanja šuma uopće, a napose rad oko pošumljavanja krša zauzeti mnogo šire dimenzije i da će krenuti daleko snažnijim korakom naprijed, nego je to bilo dosada. Princip održanja što većih suvislih šumskih kompleksa izražen je u odjelku o diobi šuma i šumskih zemljišta. Šume, koje postoje, treba održati u što kompletnijim površinama. No ako se za pusta zemljišta ne bi mogle naći garancije, da će ih individualni vlasnik kultivisati, treba ih podijeliti. Za tim se u ostalom išlo i ranije, te se to nastojalo provesti za´Konom o diobi opštinskih pustih zemljišta u Dalmaciji. Kod diobe privatnih šuma i šumskih zemljišta treba voditi računa o naročitom karakteru privatnog vlasništva. Pitanje zadruga je također u ovom poglavlju dotaknuto, a postati će aktuelno onda, kad se donese zakon o zadrugama. Arondacija i komasacija ima se riješiti zasebnim zakonom. Unapređivanje šumarstva stoji u uskoj vezi sa šumarskom nastavom i prosvjećivanjem. I jedno i drugo moći će se potpomoći već prema prilikama na temelju donijetih zakonskih odredaba. Svakako su vrlo važne odredbe o sredstvima za pošumljavanje i za radove, koji su sa pošumljavanjem u vezi. Prema odredbi u čl. 123. uno- sit će se svake godine u budžet za ove svrhe suma, koja iznosi najmanje 20% od one sume, koja je u budžetu bila ostvarena kao ukupni prihod iz državnih šuma u minuloj godini. Ako ta suma ne bi bila dovoljna za pređ 80 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1930 str. 27 <-- 27 --> PDF |
viđene radove, osigurat će se u drž. budžetu još veća suma za pokriće eventualnih većih izdataka. Sume, koje krajem budžetske godine ostanu neutrošene, unose se u fond za pošumljavanje za svrhe određene u čl. 123. Kao savjetodavni organ ministra šuma i rudnika u načelnim i općim pitanjima šumarstva osniva se — pored šumarskog odbora, koji postoji pri odjelenju za šumarstvo — naročiti šumarski .savjet. U zasebnom dijelu tretira se uprava šuma. Premda pitanje o regulisanju materijalnih prihoda drž. činovnika zapravo spada u zakon o činovnicima, smatralo se, da je svakako potrebno, da se i ovo pitanje riješi ovim zakonom tako, da drž. činovnici šumarstva ne budu zapostavljeni za ostalim drž. činovnicima, kojima su već zakonom regulisani dodaci. U stilizaciji kaznenih naređenja postupilo se po savjetu pravnika. Među prelaznim naređenjima od osobite je važnosti odredba u čl. 186., koju su diktirali specijalni državni i narodni interesi. Sigurno je, da će još iskrsnuti jedno ili drugo pitanje, koje nije obuhvaćeno ovim zakonom. No kako nijedno ljudsko djelo nije savršeno, ne može biti ni ovo. Međutim je lakše graditi, ako su temelji postavljeni, nego ako tih temelja nema. Smatramo, da je naš zakon o šumama od 21. decembra 1929. jak temelj za unapređivanje naše šum. privrede — temelj, na kojem ćemo moći izraditi zakone, koji će prema potrebi i dopuniti i usavršiti ono, što možda ovim zakonom nije učinjeno. Svima, koji su doprinijeli, te je došlo do donošenja ovoga zakona, neka je najsrdačnija hvala. Résumé. . y avait chez nous, jusqu´ici, quelques unes de lois forestieres en vigueur comme héritage des états divers (Serbie, Monténégro, Autriche, Hongrie) sous lesquels notre nation vivait divisée avant la guerre. Avec la nouvelle loi forestiere, signée le 21 décembre dernier par S. M. le Roi, cessent d´etre en vigueur toutes cettes lois désunissantes. L´auteur, chef supreme du service forestier, fait remarquer ici quelques caractéristiques de cette loi nouvelle. JUGOSLOVENSKO TRŽIŠTE DRVETA MARCHÉ AU BOIS YOUGOSLAVE ZAGREB, 22. JANUARA 1930. — ZAGREB, LE 22 JANVIER 1930. TEČAJEVI ZAGREBAČKE BURZE. (Les cours officiels de la Bourse de Zagreb.) Stanje je ostalo isto kao na dan 28. decembra 1929. Vidi Šum. List broj 1 ./1930. La situation n´est pas changée envers celle du :28 décembre dernier. Voir le No précédent de cette Revue. 81 |