DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1930 str. 31 <-- 31 --> PDF |
vom donjem kraju našeg kvartala siječe lijevu glavnu prosjeku i osim toga siječe vizir I—!.. Spojimo li pravcima njene sjccišne tačke (u kojima siječe tu prosjeku i vizir I—I), izlučili smo dio sastojine između te prosjeke i tog vizira. Isto je tako izlučen na ... lijevi i srednji dio sastojine b, srednji dio sastojine c, desni dio sastojine d i t. d. Kada sastojina siječe neki vizir, ali ne siječe slijedeći susjedni vizir ili prosjeku, to se njeno izlučenje na planu obavlja tako, kao da se sastojina prostire do polovice udaljenosti do tog susjednog vizita. Evo tako je u slici izlučen dio sastojine c, koji leži između vizira III—III i desne prosjeke. Jer ta sastojina c siječe vizir III—III, ali ne dotiče desnu prosjeku. Isto je tako izlučen lijevi dio sastojine d, pa desni dio sastojine e te lijevi dio sastojine c. Analogno, ako li sastojina siječe samo jedan jedincati vizir, izlučuje se poput sastojine g na našoj slici, t. j . do polovice susjednih vizira. Nehotice se moramo pitati: s kolikim greškama je skopčan ovakov metod određivanja sastojina? Na to je pitanje odgovoreno u knjizi duljim razmatranjima. Pravljeni su slijedeći opiti: Snimljene su izvjesne šume posve tačno instrumentalno m metod o m. Zatim su urisane u nacrte. Sada su u nacrtima konstruisani viziri i izlučene iste sastojine metod o m vizira . Razlika u površinama, koju možemo smatrati pogreškom metoda po vizirima, kretala se je prosječno oko 5%. Za čitave gospodarske jedinice razlike su u konačnim, sumarnim površinama (na pr. za razne vrsti drveća) gotovo posve iščezle. Greške se u većim kompleksima znatno međusobno ukidaju i paralizuju. U knjizi je opisana još i tehnika i način opisivanja sastojina. Doneseni su i detaljni manuali za sav taj posao. Posvuda je knjiga prožeta principom ekonomičnosti u poslovima taksacije. Nigdje taksator nesmije da gubi vrijeme. Upotrebljeno vrijeme mora biti u skladu sa polučenom svrhom i u skladu sa intenzitetom gospodarenja u šum. masivima, koji se taksiraju. Mnogo je pažnje posvećeno i tome, kako taksator mora vježbati svoje oko, da može brzo okularno riješavati mnoga pitanja kod taksacionih radova. I ako ruski taksator radi sasvim drugim metodima, nego li naš, ipak držimo, da nije izlišno, što smo ovdje, ma i skroz površno i u kratko upozorili gg. čitaoce Šum. Lista na prvi svezak ove knjige, koja je detaljan i odličan priručnik ruskog taksatora. Drugom prilikom nastojati ćemo osvrnuti se na njen II. i III. svezak. Drugi svezak nosi naslov : ...... ....... .......... ..... ....... ....,.... ........... . .................. ...... (Snimanje šuma, podjela u kvartale, primjerne plohe, organizacija rada). Taj drugi svezak obraduje među inim i metod snimanja šuma iz aeroplana. Treći svezak nosi naslov „.......... ............ ........." (Izobrazba taksacionog osoblja) i ima da služi kao priručnik u školama (visokim i srednjim), gdje se uči taksacija i uređivanje šuma. Dr. N. N. Yrjö Ilvessalo: Les Forets de la Finlande, Helsinki 1924. (Šume republike Finske). — Finska je obavila u godinama 1921. do 1923. golem taksacioni rad. Procijenila je jedinstvenim poslom šnme čitav e zemlje . Kroz čitavu državu povučeno je 39 paralelnih pravih linija u smjeru od SO prema NE. Taj je smjer određen kao najpodesniji. Jer većina rijeka u zemlji i većina gorja teče okomito na nj. Linije su tekle paralelno jedna drugoj. Udaljenost linija međusobno bila je 26 km. Na svakoj liniji postavljala se je svaka 2 km po jedna primjerna ploha veličine 50 X 10 m. Ukupna dužina linija bila je svega 14.976 km. Odbivši vode i jezera, preko kojih su linije također prelazile, iznosila je dužina linija preko kopna 12.977 km. Linije su na terenu trasirane i mjerene. Pri tome je određivano preko kakove vrsti tla i vrsti kulture linija prolazi. U čitavoj zemlji je na taj način opisano preko 100.000 t. zv. figura. Kako smo već spomenuli, svaka 2 km je na linijama postavljana primjerna ploha, ako li je linija na tako85 |