DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1930 str. 32 <-- 32 --> PDF |
voiiie mjestu baš prolazila šumom. Primjerne su plohe brižljivo ispitivane i izmjerene obzirom na broj stabala, drvnu masu, visine stabala, prirast i t. d. Sva tla u zemlji razvrstana su u slijedeća IV. glavna razreda: I. šumom obraslo plodno tlo. II. Šumom obraslo slabo plodno tlo. III. Neplodno tlo. IV. lio poljoprivrede te gradilišta i putevi. Ovi se glavni razredi opet dijele u daljnje podrazrede. U t. zv. tipove ti a. Ovakovim načinom taksiranja čitave Finske, a napose finskih šuma, došlo se je do rezultata gledom na procente šumovitosti, procente raznih vrsti tla, količine drvnih masa itd. itd. Drugim riječima, dobilo se je pouzdane šum. statističke podatke. Vrlo važno je kraj toga i to, da se je iz podataka mogla proračnati i t a č . o s t s kojom su skopčane dobivene rezultirajuće cifre. Čitava Finska zaprema 34,360.000 ha. Od toga zapremaju, prema taksiranju po linijama, šumom obrasla plodna tla 58.61%. Šumska slabo plodna (većinom čretišna) tla 19.42%. Dakle ukupna šumom obrasla površina čini 73.53% ili 25,263.500 ha. Neplodna tla Finske čine 14.65%, dok poljoprivredna i ina tla samo 11.82%. Finska je relativno šumom n a j b o.g a t i j a zemlja Evrope. Na jednog stanovnika otpada u Finskoj 7.4 ha šumom obrasle površine. Dobiveni su podaci i o tome, kako se šum. površine raspodjeljuju na razne dobne razrede. Kolike su drvne mase u pojedinim pokrajinama. Na jednog stanovnika otpada prosječno 476 m3 drveta unutar čitave zemlje. Prikazano je i raspodjeljenje drvnih masa na razne vrsti tla i razne kategorije vlasnika. Prirast šuma po opisanoj taksacjji iznosi 44.40 milijona kubnih metara za čitavu zemlju godišnje. Vanredno su interesantne kalkulacije o pitanju t a č n o s t i dobivenih brojaka iz čitave taksacije putem linija. Čitavom zemljom je provučeno 39 paralelnih linija. Međusobna udaljenost linije od linije bijaše 26 km. Uzmemo li svaku četvrt u liniju, to će linije biti međusobno udaljene samo 104 km. Iz svih 39 linija možemo stvoriti 4 razne grupe linija, koje bi prolazile čitavom zemljom i bile bi udaljene jedna od druge 104 km. Izračunamo li iz svake od takovih grupa na pr. procenat totalne šumovitosti čitave zemlje, dobivamo za pojedine grupe slijedeće procente: 72.6, 73.2, 74.2, 75.0. — Spojimo li u grupe svaku treć u liniju, to će onda linije imati međusobnu udaljenost od 78 km. Grupa će biti tri. Procenti šumovitosti 72.9, 73.5, 74.6. Spoji li se u grupe svaka druga linija, to procenti iznose 73.1 i 74.0. Konačno od svake prve linije, t. j . od sviju 39 linija na razmak linija od 26 km, dobije se kao procenat šumovitosti 73.5%. Iz sviju ovakovih podataka, razredujući linije u grupe i kombinujući razne grupe, izračunane su vjerojatne greške s kojima su skopčani rezultati taksacije. Dobiveno je na taj način, da konačan procenat na pr. čitave šumovitosti zemlje, koji iznosi kao rezultat procjene po linijama u udaljenosti od 26 km 73.5%, da je taj procenat nesiguran eventualno samo unutar iznosa od ± 0.2%. Uopće se izračunavanje sigurnosti rezultata može postaviti posve na matematsku bazu, pa su i za sve cifre, koje rezultiraju iz taksacije, izračunane granice vjerojatnih grešaka. Tko se od gg. čitalaca interesuje detaljnije za golem rad taksacije (statistike) finskih šuma, upućujemo ga na ovu knjigu, kao i na iscrpivije djelo istog autora u »Communicationes .. institutu questionum forestalium Finlandiae« 11, Helsinki 1927. Matematskom stranom sigurnosti rezultata bavio se je i Lindeber g u »Acta forestalia fennica«. Dr. N. N. G. Delevoy: La Question forestiere au Katanga. Bruxelles 1929. — Omašno djelo o šumama belgijske afričke kolonije Katanga (belgijski Kongo). Djelo čine tri sveske: I. Notes sur la Végétation forestiere du Katanga (Bilješke o šum. vegetaciji); II. Les Essences forestieres du Katanga (Razne vrsti drveća i grmlja) i III. Notions d´Économie forestiere appliquées au Katanga (Šumsko-gospodarski problemi). 86 |