DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1930 str. 35 <-- 35 --> PDF |
........... (Osvrt na četrdeset godina) - .......: ............ o ............. ............... . ...... ......... . ...... ....... 1869 . 1870 ..... (Uspomene na petrogradski poljoprivredni i šumarski fakultet od 1869 do 1870 g.) — ...... : ............ o ......... ....... ....... ......... (Uspomene na proslavu stogodišnjice šum. instituta) — ........ : ............ ..... ....... ......... . 1905 no 1917 .. (Politički život na šum. institutu od 1905 do 1917 g.) — ....... : ...... ..... 6opb6w .. ............ ....... ......... (Sovjetizacija šum. instituta) — .........: ...... ....... no ..... ................. ............ .............. ....... ......... (Klima po podacima šum. instituta) — .......: ............. ........ ........ ..... ....... ......... (Geološka formacija parka šum. instituta) — .....: .... . ......... ....... ......... (park i arboretum instituta) — .......-........ : Štetni kukci na drveću i grmlju u parku instituta. Josip Heckner, šum. nadsavj., Zagreb: Manuali za poslove u šumarstvu. Izdanje tiskare Merkantile, Zagreb. Ilica 35. — Primili smo na ogled razne manualé, koji su potrebni kod šurnarsko-tehničkih radova te kod šum. administracije. Tu se nalazi u prvom redu maiiual za t e o d o 1 i t n o snimanje, zatim manual za snimanje buz o 1 o m. Po tome iskazi, odnosno skrižaljke za računanje koordinat a. Šu marsko-taksacioni manuali: za stablimične procjene, za procjene pomoću primjernih ploha. Sve vrlo dobro promišljeno i praktički svrstano. Svatko, tko mnogo radi tehničke šumarske poslove, znade, kako veliku vrijednost ii važnost imadu dobri, već štampani manuali. Hecknerovi manuali imadu i vrlo praktičan, priručan oblik. Mogu se nabaviti bilo uvezani bilo neuvezani. Preporučamo ih našim šumarima, jer su kod poslova neophodno potrebni. Isti autor izdao je i dobre manuale za prijavnic e šumskih šteta.* Sve gore spomenute tiskanice (manuali) nabavljaju se kod tiskare, koja ih je izdala. Internationaler Holzmarkt, 18. i 21. I. 1930. Prerada drveta u hranu. — Dr. F. Berg´ius , poznati njemački naučnik i istraživač, bavi se problemom, da se drvo pretvori u probavljive produkte, kako bi se moglo upotrijebiti kao stočna, ,pa i ljudska hrana: Internationaler Holzmarkt od 18. I. 1930. donosi kratak interview prof. Bergiusa o tome pitanju. Konačan produkt prerade drveta u hranive supstance jeste prema današnjem postupku jedna medutvoreviua između šećera i škroba. Taj se produkt može toliko da očisti, da bi mogao doći u obzir i za ishranu čovjeka. Kao sirovina za fabrikaciju tog šećera iz drveta dolaze u obzir u prvom redu svi odpatci od drva. Vrst drva je pri tome prilično sporedna. Procenat iskorištavanja varira jedva za koji postotak kod raznih vrsti drveta. Pilotina je vrlo podesna sirovina. Isto tako i drugi otpatci indnstrijsko- mehaničke prerade drveta. Samo bi bili potrebni u znatnim količinama. Poradi ovoga bi prema današnjim prilikama gotovo bolje odgovarali otpatci samog šumskog gospodarstva. Naime ono drvo, koje često ostaje u šumi kao neiskorišteno: granjevina, kićevina, oblice. Sve to zajedno s korom! U Zenevi je već osnovana jedna tvornica za kemijsku preradu drveta u hranila. U Njemačkoj će se za istu svrhu preurediti velike fabrike u Mannheimu. Da bi šumarstvo takovom industrijom vrlo mnogo dobilo, jasno je samo po sebi! Internationaler Holzmarkt od 21. I. 1930. donosi prikaz jednog predavanja Dra Bergiusa o istom pitanju prerade drveta u hranila. Tu možemo kao naslov samome listu, krupnim slovima štampano, čitati: 1 kg drvnih otpadaka = 65 dkg šećer-škroba + 30 dkg lignin-briketta + 4 dkg octene kiseline. * Oni su složeni prema starome zakonu o šumama, koji je važio za Hrvatsku i Slavoniju. Nadamo se, da će autor doskora saglasiti te tiskanice novom zakonu t. i. izdati novo izdanje. 89 |