DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1930 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Njihov se broj umanjuje postepeno i pravilno s jačim promjerom na isti način, koji je zapažen i u bukovim sastojinama sredogorja. Taj otklon od opće binomske raspodjele prouzročen je time, što je dio stabala ispod 20 cm prsnog promjera posebna, potstojna sastojina, uzrasla na progalinama. Postanak tih progalina dokazuje znatan mortalitet jačih stabala. Položaj 6. primjerne plohe, koja se nalazi na strmom i izoliranom grebenu Bijelih Stijena, izložen je silnom udaru bure, koja ruši i obara jača i redovno starija stabla. Mnogobrojne izvele i panjevi, dakle i velik mortalitet, zatim niske i okljaštrene krošnje, te razmjerno slab obrast plohe jasno pokazuju posljedice djelovanja toga klimatskog faktora. Na takovim svjetlim progalinama podigla se nova i brojna potstojna sastojina, koja obuhvata dio stabala ispod 20 cm prsnog promjera. Njihov je broj tolik, da na prvi pogled prikriva i zastire pravu binomsku raspodjelu, koja tačnijim proučavanjem ipak jasno dolazi do izražaja i to ukoliko se tiče stabala iznad 20 cm prsnog promjera. Slične se prilike zapažaju i na slijedećoj, nižoj primjernoj pruzi broj 7. na Bijelim Stijenama — s jedinom razlikom, da se ova u cjelini više približuje stanju kososti. Binomska se raspodjela razabire tek u debljinskim stepenima iznad 24 crn prsnog promjera. Ona je dakle više potisnuta prema desnom ogranku krivulje, gdje smo je uostalom mogli ustanoviti i na sastojinama sredogorja. I na ovoj se plohi još uvijek zapaža diferencija između broja stabala odrasle i potstojne sastojine, samo ta pojava nije tako markantna kao kod 6. plohe. Broj stabala u cijelosti pokazuje više onu tendenciju, koja je zapažena i u sredogorju, naime postepeno i stalno opadanje broja stabala s višim prsnim promjerom. Time bi se, jednako kao i na Velikoj Javornici, ponovno dokumentovala pojava, da je binomska razdioba u pogledu broja stabala ograničena jedino na položaje znatnijih nadmorskih visina. Ova pruga kao i ploha broj 6. nalazile bi se prema tome unutar neke šire prelazne zone između izrazite binomske strukture visokog gorja i tipičnog stanja kososti nižih položaja. Daljnja primjerna ploha sa Risnjaka (broj 8.), položena u srednjoj visini od 1.305 m, pokazuje sličnu strukturu kao i 6. ploha. I na njoj se jasno zapaža binomska raspodjela, u kojoj učestvuju samo stabla iznad 14 i 16 cm prsnog promjera. Zbog znatnije nadmorske visine čini se, da je i prostranstvo binomske raspodjele prošireno na veći broj nižih debljinskih stepena. Podstojna sastojina, uzrasla na progalinama, još uvijek se zapaža, ali ipak u manjoj mjeri, pa nikako nije u stanju, da prikrile pravilnost binomske razdiobe, što je bio slučaj kod pruge broj 7. na Bijelim Stijenama. Sa znatnijom nadmorskom visinom dolazila bi dakle sve bolje do izražaja binomska struktura, koja je uostalom i ovom plohom vrlo dobro predočena. I na R.isnjaku je dakle dokazana binomska struktura nesječene bukove sastojine karaktera prašume. Sa gledišta biometrike svakako su zanimive distribucione krivulje primjernih ploha broj 6—8. To su krivulje s dvije kulminacije ili »dimodalne « krivulje. Razlog toj pojavi leži u mješavini raznih fenotipova i pored genotipske jedinstvenosti materijala.1 Slijedeće primjerne plohe broj 9 i 10, koje su položene na izoliranoj prečagi Viševice dinarskog pravca, a u visinama od 1.293 m i 1325 m, isto pokazuju vrlo pravilnu binomsku razdiobu broja stabala. Naročito 1 Dr W. .1 o h a . il s e . : Sporn, djelo, str. 309 i dalje. 124 |