DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1930 str. 20     <-- 20 -->        PDF

Ky — z = r— z (bar teoretski, uz pretpostavku, ako smo samo i započeli


smolarenje, da moramo izdati trošak z). Kad bi se smolarenje prekinulo


mjesec dana poslije, vidimo iz slike, da bi opet pripadni .. — z davao


negativnu vrijednost. Gdje pravac kroz z paralelan sa osi apscisa siječe


krivulju .., tamo je razlika .. — z <= 0, tamo se dakle trošak z pokriva


sa prihodima, koji su do toga vremena unišli. Dalje su od toga vremena


ordinate .. veće od z, pa prema tome Kz — z pozitivno, t. j . smolarenje


radi sa suficitom. Ali naravno bez obzira na tekuće troškove rada unutar


radne kampanje (nadnice, respektive druge plaće radnicima).


Ako li je z toliko velik, da njegov pravac nigdje ne siječe krivulju


.., t. j . ako je z kroz čitavu radnu kampanju veći od sviju .., smolarenje


se uopće ne isplaćuje, ono je uopće posve nerentabilno.


Uzmimo u obzir osim z još i trošak rada kroz radnu kampanju.


Rad može da se plaća u nadnicu ili u akord (po količini sakupljene


smole).


1. Sav se radplaća u nadnicu.
Od svega dnevno (odnosno po jedinici vremena; u našoj slici je
uzet kao jedinica vremena mjesec) plaćenog rada neka otpada na jednu
karu a-dinara.


Sveukupni trošak od početka radne kampanje do izvjesnog vremena
t nije dakle više samo z već z + at. Troškovni pravac nije više dakle
paralelan sa osi apsisa, nije više konstantan, već kos prema toj osi. Veličina
je a uspon toga pravca.


Iz krajnje tačke ordinate! z povučena su u si. 5. tri (I., II. i III.) taka
pravca sa različnim usponima. Najnižem je pravcu uspon d, drugom a>,
a trećem as; a, < ... < a3 .


Razlika .. — (z + at), dakle razlika između ordinate krivulje
bruto prihoda u pojedinoj tački i troškovnog pravca, ta razlika označuje
suficit, respektive deficit smolarenja od početka radne kampanje pa do
vremena, što ga prikazuje apsica, koja pripada toj ordinati. Logično je,
da se smolarenje ima da završi onda, kad je vrijednost .. — (z + at) u
maksimumu.


Iz slike vidimo, da taj maksimum nastupa to prije, što je
nadnica veća, t. j. što veći uspon ima troškovni pravac.
Kad funkcija .. — (z + at) ima maksimum, tada joj prva derivacija
mora da bude jednaka 0. Dakle


odnosno


Izvučena krivulja u slici 4. prikazuje derivaciju -jrKad tu derivaciju


pomnožimo sa K, dobivamo vrijednosti tekućih bruto prihoda.


Uzmimo, da smo ordinate krivulje u slici 4. već pomnožili sa K, pa
tako dobivene vrijednosti prikažemo u K puta manjem mjerilu, dobivamo
opet istu krivulju u slici 4., samo nam sada njene ordinate prikazuju
vrijednosti tekućeg prihoda smole.


178