DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1930 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Ky — z = r— z (bar teoretski, uz pretpostavku, ako smo samo i započeli smolarenje, da moramo izdati trošak z). Kad bi se smolarenje prekinulo mjesec dana poslije, vidimo iz slike, da bi opet pripadni .. — z davao negativnu vrijednost. Gdje pravac kroz z paralelan sa osi apscisa siječe krivulju .., tamo je razlika .. — z <= 0, tamo se dakle trošak z pokriva sa prihodima, koji su do toga vremena unišli. Dalje su od toga vremena ordinate .. veće od z, pa prema tome Kz — z pozitivno, t. j . smolarenje radi sa suficitom. Ali naravno bez obzira na tekuće troškove rada unutar radne kampanje (nadnice, respektive druge plaće radnicima). Ako li je z toliko velik, da njegov pravac nigdje ne siječe krivulju .., t. j . ako je z kroz čitavu radnu kampanju veći od sviju .., smolarenje se uopće ne isplaćuje, ono je uopće posve nerentabilno. Uzmimo u obzir osim z još i trošak rada kroz radnu kampanju. Rad može da se plaća u nadnicu ili u akord (po količini sakupljene smole). 1. Sav se radplaća u nadnicu. Od svega dnevno (odnosno po jedinici vremena; u našoj slici je uzet kao jedinica vremena mjesec) plaćenog rada neka otpada na jednu karu a-dinara. Sveukupni trošak od početka radne kampanje do izvjesnog vremena t nije dakle više samo z već z + at. Troškovni pravac nije više dakle paralelan sa osi apsisa, nije više konstantan, već kos prema toj osi. Veličina je a uspon toga pravca. Iz krajnje tačke ordinate! z povučena su u si. 5. tri (I., II. i III.) taka pravca sa različnim usponima. Najnižem je pravcu uspon d, drugom a>, a trećem as; a, < ... < a3 . Razlika .. — (z + at), dakle razlika između ordinate krivulje bruto prihoda u pojedinoj tački i troškovnog pravca, ta razlika označuje suficit, respektive deficit smolarenja od početka radne kampanje pa do vremena, što ga prikazuje apsica, koja pripada toj ordinati. Logično je, da se smolarenje ima da završi onda, kad je vrijednost .. — (z + at) u maksimumu. Iz slike vidimo, da taj maksimum nastupa to prije, što je nadnica veća, t. j. što veći uspon ima troškovni pravac. Kad funkcija .. — (z + at) ima maksimum, tada joj prva derivacija mora da bude jednaka 0. Dakle odnosno Izvučena krivulja u slici 4. prikazuje derivaciju -jrKad tu derivaciju pomnožimo sa K, dobivamo vrijednosti tekućih bruto prihoda. Uzmimo, da smo ordinate krivulje u slici 4. već pomnožili sa K, pa tako dobivene vrijednosti prikažemo u K puta manjem mjerilu, dobivamo opet istu krivulju u slici 4., samo nam sada njene ordinate prikazuju vrijednosti tekućeg prihoda smole. 178 |