DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1930 str. 21 <-- 21 --> PDF |
U tako modificiranu krivulju, respektive sliku 4., nanesimo vrijednost nadnice, što otpada na jednu karu, kao ordinatu i krajnom tačkom te ordinate povucimo pravac paralelan apsisnoj osi. Dakle pravac, komu d t/ je jednadžba = a. Gdje taj pravac siječe krivulju .-..> dakle izvučenu krivulju u toj slici 4., tamo, u to vrijeme ima funkcija .. — (z + at) prema gornjem svoj ekstrem. Gdje je siječe prvi puta minimum, a drugi puta maksimum. Potonje je mjesto za nas od osobite važnosti, jer nam je onda financijalno najpovoljnije da prekinemo smolarenje. dy a Općenito nam jednadžba K ~..~ ~ kazuje: financijalno je najpovoljnijeda se prekine smolarenje, kad je po kari vrijednost tekućeg bruto prihoda spala na vrijednost nadnice. Odnosno još općenitije bez obzira na karu: kad je vrijednost tekućih prihoda spala na vrijednost tekućih troškova. Onda nam je računajući od početka radne kampanje sumarni suficit maksimalan. Vidimo iz slike 4. i 5., da bi se kod troškovnog pravca z + eh t, dakle kod ndanice ., isplatilo još i dulje smolariti nego što je 15. X. Kad se smolarenje ne bi prekinulo, već kad bi se u tom slučaju nastavilo, uzmimo, da bi smola curila, kako to pokazuju crtkana produženja krivulja u si. 4. i 5. Funkcija bi .. — (z + ait) onda imala maksimum kasnije od 15. X. Što su veći tekući troškovi, to se prije mora da završi smolarenje i obratno. 2. Rad se plaća u akord. Po kg se sakupljene smole uzmimo plaća &-dinara. Troškovni pravac zamjenjuje troškovna krivulja, kojoj formula glasi: z + by Jednadžba suficita, respektive deficita, glasi .. — (z + by). Ona je u maksimumu, kad je dy , dy i j ir-r 2 b —^-=0 t. i. kad le lv dt dt J J (K — h) —— = 0 , a to moše da bude jednako 0 dt dy samo onda, kad je ~.. = 0, jer je (K — b) uvijek pozitivno. Uvijek se naime za sakupljanje jednog kilograma smole (b) plaća manje nego što je cijena smoli (K). d t/ Jednadžba —.. = 0 pokazuje dakle, da je za poduzetnika najbolje, da se smolari neprestano, dok još uopće smola curi. Dok krivulja prerasta na smoli, dakle glavna krivulja u si. 4. ne prijeđe u apscisnu os, a krivulja u si. 5. ne prijeđe u horizontalan pravac paralelan apsisnoj osi, t. j. dok y ne postane konstantnim. 179 |