DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1930 str. 21     <-- 21 -->        PDF

U tako modificiranu krivulju, respektive sliku 4., nanesimo vrijednost
nadnice, što otpada na jednu karu, kao ordinatu i krajnom tačkom te
ordinate povucimo pravac paralelan apsisnoj osi. Dakle pravac, komu


d t/


je jednadžba = a. Gdje taj pravac siječe krivulju .-..> dakle izvučenu


krivulju u toj slici 4., tamo, u to vrijeme ima funkcija .. — (z + at)
prema gornjem svoj ekstrem. Gdje je siječe prvi puta minimum, a drugi
puta maksimum. Potonje je mjesto za nas od osobite važnosti, jer nam
je onda financijalno najpovoljnije da prekinemo smolarenje.


dy a


Općenito nam jednadžba K ~..~ ~ kazuje: financijalno je


najpovoljnijeda se prekine smolarenje, kad je po
kari vrijednost tekućeg bruto prihoda spala na vrijednost
nadnice. Odnosno još općenitije bez obzira na karu: kad
je vrijednost tekućih prihoda spala na vrijednost
tekućih troškova.


Onda nam je računajući od početka radne kampanje sumarni suficit
maksimalan.
Vidimo iz slike 4. i 5., da bi se kod troškovnog pravca z + eh t, dakle
kod ndanice ., isplatilo još i dulje smolariti nego što je 15. X.


Kad se smolarenje ne bi prekinulo, već kad bi se u tom slučaju
nastavilo, uzmimo, da bi smola curila, kako to pokazuju crtkana produženja
krivulja u si. 4. i 5. Funkcija bi .. — (z + ait) onda imala
maksimum kasnije od 15. X.


Što su veći tekući troškovi, to se prije mora da
završi smolarenje i obratno.


2. Rad se plaća u akord.
Po kg se sakupljene smole uzmimo plaća &-dinara. Troškovni
pravac zamjenjuje troškovna krivulja, kojoj formula glasi:


z + by


Jednadžba suficita, respektive deficita, glasi .. — (z + by). Ona je
u maksimumu, kad je


dy , dy i j


ir-r 2 b —^-=0 t. i. kad le


lv dt dt J J


(K — h) —— = 0 , a to moše da bude jednako 0


dt
dy


samo onda, kad je ~.. = 0, jer je (K — b) uvijek pozitivno. Uvijek se


naime za sakupljanje jednog kilograma smole (b) plaća manje nego što
je cijena smoli (K).


d t/


Jednadžba —.. = 0 pokazuje dakle, da je za poduzetnika najbolje,


da se smolari neprestano, dok još uopće smola curi. Dok krivulja prerasta
na smoli, dakle glavna krivulja u si. 4. ne prijeđe u apscisnu os, a
krivulja u si. 5. ne prijeđe u horizontalan pravac paralelan apsisnoj osi,


t. j. dok y ne postane konstantnim.
179